Optužnica protiv Josipe Pleslić ex Rimac u aferi Vjetroelektrane ni danas nije potvrđena na Županijskom sudu u Zagrebu.
Naime, optužno vijeće pod predsjedanjem suca Vjerana Blažekovića prihvatilo je prijedlog obrane da im se omogući uvid u inicijalne naloge suca istrage kao i snimke na osnovu kojih su istražitelji počeli prisluškivati ondašnju HDZ-ovu državnu tajnicu. Učinili su to nakon posljednje odluke Visokog kaznenog suda u ovom slučaju.
Naime, Josipa Pleslić optužena je u tri predmeta, a optužna vijeća zauzimaju stav da su ti dokazi zakoniti. Obrane smatraju da nisu tvrdeći da je istraga protiv Josipe Rimac pokrenuta nakon što je ona upala u mjere tijekom izvida nad drugim osobama koje su bile povezane s Ministarstvom državne imovine dok ga je vodio Mario Banožić.
Sve je dodatno zakomplicirao Visoki kazneni sud, koji je u jednom od tih slučajeva kazao da su dokazi zakoniti, u drugom da prvostupanjski sud mora dozvoliti obranama uvid u inicijalne naloge suca istrage. U trećem o tome još nije odlučivao.
U aferi Vjetroelektrane optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ranije je zaključilo da su dokazi iz Josipinih mobitela zakoniti, no VKS je usvojio žalbu obrane i spis vratio na ponovno razmatranje. Pa je sada sud odlučio obrani dati uvid u te inicijalne naloge, dok će Josipa Pleslić moći preslušati snimke tajno snimljenih razgovora.
Kako je pojasnio branitelj Josipe Pleslić, Ivan Gržić, obrana će potom sudu dostaviti novi podnesak sa svojim prijedlozima. Sljedeća sjednica optužnog vijeća zzakazana je koncem studenoga.
U aferi Vjetroelektrane, osim Josipe Rimac, Milenka Bašića i Dragana Stipića, optuženi su i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića...
USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zlouporabe ovlasti, davanje mita počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. godine.
Prema optužnici, USKOK tereti Josipu Rimac da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pažane za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja...
Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Mito joj je prema optužnici isplaćivao Bašić dok joj je Stipić, tvrdi USKOK, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika osiguranja po njezinom izboru, pri čemu je dogovoreno da dio provizije, a radilo se o 92.000 eura, bude isplaćen Josipi Rimac.
Sukladno dogovorima s Bašićem i Stipićem, Josipa Rimac je potom počela zvati koga je trebalo u Hrvatskim šumama, HERI, HROTE-u, kako bi ishodovala sve što je trebalo. U tom "poslu" tvrdi USKOK pridružila joj se i Gabrijela Žalac, koja je u to vrijeme bila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i članica NO HBOR-a, što je iskoristila kako bi se Bašiću ishodovao kredit od 130 milijuna eura za taj projekt.
Prema optužnici C. E. M. P. Bašićeva i Stipićeva tvrtka morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C. E. M. P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila.
Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale vezano za projekt Vjetroelektrane i njihove uporabne dozvole. Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna.
S Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, vezano za kredit od 130 milijuna eura koji je trebao C. E. M. P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C. E. M. P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C. E. M. P.-u omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.