Pojam "plogging" nastao je od engleske riječi jogging i švedskog izraza plocka upp, koji u prijevodu znači "pokupiti", a u ovom slučaju misli se na otpad. Ova vrsta aktivnosti svidjet će se svim ekološki osviještenim trkačima, koji su sigurno na svojim treninzima u prirodi mogli uočiti odbačene opuške, plastične boce, maramice i razne druge otpatke kojima ondje nije mjesto. Problem bacanja smeća u okoliš izazov je s kojim se suočava cijeli svijet, a odgovornost da se to riješi na svakome je od nas. Pa tako, osim što doprinose vlastitom zdravlju, ploggeri doprinose zdravlju planeta Zemlje.
Svjetski trend
Austrija, Njemačka, Francuska, Finska, Belgija, Bugarska, Češka, Mađarska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija - samo su neke od europskih zemalja koje su prihvatile plogging raširenih ruku. Prate ih i zemlje SAD-a te neke afričke i azijske države - među kojima se posebno ističe Indija, koja je 2018., zbog njegove izrazite popularnosti, proglasila plogging fitness trendom godine.
Međunarodno širenje plogginga potaknulo je i organizaciju prvog izdanja Svjetskog prvenstva u ploggingu. Tako je prošle godine Val Pellice u talijanskoj pokrajini Pijemont postao globalna prijestolnica ovog pokreta. Čak sto trkača dobilo je priliku sudjelovati u ovom dosad neviđenom natjecanju, a ono što se dogodilo na kraju utrke pokazalo je koliko ovaj trend spaja ljude. Naime, prvi su put svi sudionici jednog svjetskog natjecanja zajedno stigli na cilj, noseći pritom teške vreće pune otpada. Ovo pionirsko svjetsko natjecanje u ploggingu naučilo je sudionike, ali i navijače koji su ih bodrili, da kad trčimo zajedno za isti cilj, svi smo pobjednici, prenosi službena stranica Svjetskog prvenstva u ploggingu.
Iako je organizator ovog natjecanja Italija, jedna druga zemlja zapravo je začetnica ove zelene sportske aktivnosti.
Švedska ideja
Osnivač ovog trenda je Erik Ahlström, dugogodišnji trail trkač i sportski trener te strastveni zagovornik zaštite okoliša. Danas ima 62 godine i još živi vrlo aktivno te se trudi promicati ekološke vrijednosti. Iako je naziv plogging osmislio 2016. godine, Ahlström ovu aktivnost u svojem gradu provodi više od 20 godina. Posebno je zanimljivo istaknuti da je za plogging dobio međunarodnu nagradu Crystal Compass, koja se dodjeljuje za izvanredna postignuća i originalne projekte kojima je cilj očuvati prirodno, povijesno i kulturno nasljeđe.
Erik je podrijetlom iz Švedske, prve zemlje na svijetu koja je donijela zakon o zaštiti okoliša i koja je bila domaćin prve UN-ove konferencije o globalnom okolišu. Koliko je održivost duboko ukorijenjena u svijest Šveđana, potvrđuju i podaci da više od polovice švedske nacionalne opskrbe energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije te da je njezin glavni cilj postati do 2045. godine klimatski neutralna država.
A jeste li znali da Šveđani toliko vole reciklirati da čak uvoze otpad iz Norveške i Velike Britanije? Da, dobro ste pročitali, Švedska uvozi otpad kako bi mogla održavati svoje spalionice smeća punima. Naime, samo 1% otpada njihovog stanovništva završi na odlagalištu, 50% se reciklira ili kompostira, a ostatak ide na spaljivanje, od čega se pritom dobiva i energija. Ipak, tih 49% otpada nije im dovoljno, pa uvoze otpad, za što im navedene države još i plaćaju! Kad je riječ o ovakvim pametnim zelenim poslovnim rješenjima, nije ni čudno da je plogging nastao upravo u Švedskoj.
Gdje je Hrvatska u tome?
Prva najveća hrvatska plogging utrka, Ekotlon, organizirana je prošle godine u rujnu, i to u poznatom zagrebačkom parku Bundeku. Organizatori utrke bili su 24sata i missZDRAVA, ali ovaj pionirski pothvat ne bi bio moguć bez pomoći mnogobrojnih partnera te sponzora projekta. Konzum, adidas, INA, HEP, OTP banka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost samo su neke od poznatih kompanija i institucija koje su pružile podršku i resurse kako bi ovaj švedski trend zaživio i kod nas.
Na prošlogodišnjem Ekotlonu sudjelovalo je oko 450 trkača, a birali su između staza dugih 1, 2 ili 5 kilometara, na kojima su istodobno džogirali i sakupljali otpad. Tijekom utrke sakupljeno je više desetaka kilograma smeća, a spremnici za razvrstavanje otpada na kraju događaja bili su gotovo puni.
Osim aktivnog druženja s članovima lokalne zajednice, jedna od zadaća Ekotlona bila je edukacija o važnosti očuvanja okoliša. Tako su sudionici prije i nakon utrke mogli razgovarati s raznim stručnjacima o svjetskom problemu nakupljanja sve većih količina otpada, sportskoj prehrani, utjecaju sporta na zdravlje i slično. Utrka je imala i humanitarni karakter, pa je sav novac prikupljen od kotizacija utrošen na nabavu ekoopreme za Dječji vrtić Petrinjčica iz Petrinje, koji je inače poznat po provođenju Eko programa.
Pokrenimo se i ove godine!
Priliku da postanete jedan od članova globalne plogging zajednice imat ćete i ove godine. Sprema se drugo izdanje hrvatske plogging utrke Ekotlon, ovog rujna, u kojem će se, nadamo se, okupiti još više ekološki osviještenih trkača entuzijasta. Pobrinite se da vaša zajednica i vaša djeca dožive čišću budućnost!
Prijaviti se možete na ekotlon.24sata.hr.
Sav prihod od kotizacija donira se Judo klubu osoba s invaliditetom ''Fuji'' u Velikoj Gorici i Športskom savezu osoba s invaliditetom grada Splita – Paraolimpijskoj školi za mlade osobe s invaliditetom.
Sve informacije pratite na EKOTLON - službenoj stranici utrke ili putem društvenih mreža.
Organizatori Ekotlona su 24sata i missZDRAVA, a suorganizatori DŠR Aktivan život, Triatlon klub Split i Maraton klub Marjan. Ponosni partneri projekta su Konzum, INA, OTP banka, JYSK, TZ Splitsko-dalmatinske županije i Stega tisak.