Tko je kriv za kolaps mosta u Genovi, pitaju se brojni građani Italije, ali i šire.
Jedni krive privatnu kompaniju Autostrade per l'Italia koja je trebala nadzirati i sanirati sve štete koje su se pojavile na mostu. Luigi Di Maio, zamjenik premijera i čelnik Pokreta 5 zvjezdica priprijetio je kako će tvrtku ponovno nacionalizirati.
Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini optužio je proračunsku kontrolu Europske unije zbog smanjenja poticaja. Od 14 milijardi eura godišnje 2007. godine, budžet za infrastrukturu Italije je pet milijardni eura godišnje u 2015.
Treći krivca vide u organiziranom kriminalnu, odnosno - u mafiji.
Budžeti savršeni za pranje novca
- Problem mafije je uvijek bio prisutan i uvijek će biti. Trebamo naučiti živjeti s time - izjavio je ministar infrastrukture Pietro Lunardi 2001. godine, aludirajući na to da je mafija vrlo često upletena upravo u građevinske projekte.
Naime, budžeti građevinskih projekata su ponekad toliko visoki da su savršen paravan za pranje novca, piše Daily Mail. Iz brojnih organizacija poručuju da su inspektori često zastrašeni ili podmićeni, pa ne mogu objektivno sagledati ispravnost i sigurnost nekog objekta.
To je posebno opasno zbog druge prevare koja je česta u mafijaškoj građevini - cement.
Sam cement je vrlo skup za proizvesti. Treba imati vrlo kvalitetne sastojke koje je, naravno, skupo i za nabaviti. Zato se neki okreću 'rezanju' cementa, odnosno u njega stavljaju sastojke koji su jeftini - kao što je to pijesak.
Policija je istraživala proizvodnju nekvalitetnog 'rezanog' cementa u Italiji još 2009. godine, a organizacija za zaštitu okoliša Legambiente upozorila je da mafija ima i listu sastojaka koju stavljaju kako bi ih cement ispao jeftinije. Popis zgrada za koje postoji opasnost od urušavanja sve je veći, a uključuje i bolnice, škole i zračne luke.
Nakon potresa 2009. i 2016. u Italiji, različite građevinske tvrtke dale su ponude za rekonstrukciju zgrada. Neki tvrde kako je to bio odličan način da građevinske tvrtke opet zgrnu velike novce.
Tako je svoju karijeru započeo i Riccardo Morandi, arhitekt vijadukta u Genovi.
Nekoliko mostova već se urušilo
Nakon što je diplomirao 1927. godine, Morandi je otišao skupljati iskustvo u Calabriju koju je 1902. pogodio snažan potres u kojem je preminulo više od 100 tisuća ljudi. Tamo je počeo koristiti armirani beton, a zatim ga je nastavio upotrebljavati u brojnim konstrukcijama u daljnjim radovima.
Do ovog tjedna Morandijev most rušio je stereotipe talijanske gradnje 'stil prije svega', upravo zato što je bio potpuno suprotan od toga: - bio je jako ružan, ali služio je svrsi.
Morandi je slične mostove izgradio u Venezueli i Libiji.
Najsličniji onom u Genovi je most 'Wadi el Kuf' u Libiji. Izgradnja je počela 1965., a otvoren je 1972. godine. Prošle godine je zatvoren zbog brojnih pukotina. Sigurnosne inspekcije još uvijek utvrđuju koliko je most pouzdan.
Most 'General Rafael Urdaneta' sagrađen u Venezueli 1962. djelomično je uništen nakon što ga je, dvije godine kasnije, udario tanker.
Još jedan njegov most koji prelazi rijeku Arno u Italiji, bio je oštećen 2011. godine, a vijadukt 'Akragas' u Siliciji (koji je također on konstruirao) zatvoren je 2015. godine.
Samim time, kolaps mosta u Genovi se mogao predvidjeti. To su upozoravali i brojni građevinski stručnjaci, a počela se planirati i izgradnja paralelnog mosta koji bi smanjio opterećenje. Bilo je mnogo priče o tome, ali vrlo malo akcije se poduzelo.
Ako želite uči ili izaći iz Genove, morat ćete to napraviti preko brojnih mostova. A kako bi se jedan od njih popravio ili zamijenio, potrebno je evakuirati oko tisuće građana.
Dio problema se nalazi i u samoj topografiji Genove koja je važna luka i opskrbljuje cijelu Italiju gorivom, dok se na tek nekoliko metara od mora nalaze strme i gusto naseljene doline.
Potraga se nastavlja
Dizalice i rovokopači nastavili su u četvrtak raskrčivati ruševine urušenog mosta u Genovi, na sjeveru Italije, kako bi psi mogli pratiti tragove preživjelih ili novih žrtava.
Po posljednjim podacima o broju stradalih u nesreći ima 38 mrtvih i 16 ozlijeđenih, od kojih se devet nalazi u teškom stanju. No, vjerojatno još ima vozila i putnika blokiranih u gomili betona i željeza.
"Ove noći nismo imali sreće, nismo nikog pronašli", kazao je Emanuele Gissi, šef vatrogasaca na licu mjesta. "Još uvijek tražimo udubine u koje bi se mogli skloniti ljudi, živi ili ne".
"Pokušavamo odrezati velike komade betona koji su pali s mosta i potom ih premještamo s dizalicama i šaljemo pse tragače, a potom naše ljude, ako ima pozitivnih znakova", objasnio je on.
"Ovaj tip posla je opasan jer su ruševine nestabilne", jednako kao i dio mosta koji još stoji, istaknuo je vatrogasac.
Prefektura je primila puno upozorenja o nestalima, "ali je teško znati ne odgovara li netko na telefon jer je već na odmoru na drugom kraju svijeta ili je nažalost ondje ispod", kazao je u srijedu navečer ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.
"Ono što je sigurno je da ljudi koji pretražuju ruševine kažu da ondje ispod ima još osoba", dodao je on pozdravljajući rad stotine spasioca na licu mjesta.
Italija će proglasiti dan nacionalne žalosti kad se organizira svečani pogreb za žrtve. Po više medija, pogreb će se održati u subotu ujutro u Genovi.
Zamjenik premijera Luigi Di Maio rekao je u četvrtak kako će talijanska država morati preuzeti nadzor nad autocestama ako kompanije koje na to imaju koncesiju nisu u mogućnosti obaviti svoj posao kako treba.
Di Maio je istaknuo kako bi koncesionari trebali više ulagati u sigurnost umjesto brinuti o svojim dividendama.
Dionice talijanske Atlantie i drugih koncesionara u četvrtak su se našle pod velikim pritiskom. Dionice Atlantie, čija podružnica Autostrade per Italia upravlja vijaduktom koji se srušio u Genovi, nisu se danas prodavale, a vrijednost im je pala za više od 20 posto.