S obzirom na nabavu, cijene nafte trebale bi biti puno niže, napisao je u ponedjeljak na Twitteru američki predsjednik Donald Trump. Samo dan kasnije cijene su se drastično spustile.
U posljednjih malo više od mjesec dana cijena barela nafte pala je čak 12 puta zaredom. Na kraju se spustila za 24%, što se nije dogodilo od 1983. U Europi su cijene s 80 dolara po barelu pale na manje od 60 dolara, a u Americi sa 70 na 55 dolara. Energetski stručnjak Igor Dekanić kaže da to nije toliko neuobičajeno. Nekoliko je razloga zbog kojih su se cijene drastično smanjile u kratkom vremenu.
- Prije svega to je ponuda i potražnja na svjetskim robnim burzama. Zatim imamo predviđanje gospodarskog rasta. U prvih devet mjeseci na globalnoj razini očekivao se gospodarski rast od oko 4 posto, no procjene su u zadnja dva tjedna smanjene na 3,7 posto - kaže Dekanić i dodaje:
- Smanjenje očekivanja gospodarskog i globalnog rasta, osobito u zemljama u razvoju, koje su najveći rastući potrošači nafte, poput Kine i Indije, izazvalo je smanjenje očekivane potražnje. Strmoglavi pad cijena uvjetovale su i najavljene američke sankcije Iranu, iz kojih je izuzeto osam država, što je rezultiralo viškom ponude u odnosu na potražnju.
- U vrijeme kad se očekivao porast cijena, trgovci su kupovali naftu i stvorili zalihe, a sad se trend okrenuo, pa se rješavaju zaliha, što opet stvara višak ponude - zaključuje Dekanić, koji smatra da građani mogu očekivati smanjenje cijena goriva, ali ipak u puno manjem postotku od pada cijena nafte na svjetskom tržištu. S njim se slaže i Tin Bašić, osnivač portala Cijenegoriva.
- Cijene neće biti u istovjetnom padu jer je nemoguće, imamo preveliko opterećenje zbog trošarina. Ne može se dogoditi da pad bude tako velik - smatra Bašić.