Čovjek je na benzinsku postaju u Splitu došao platiti račun goriva od 50-ak eura s novčanicom od 500 eura, iako je na pultu stajala naljepnica s prekriženom najvećom novčanicom eura uz poruku kako je ne primaju, javlja Dalmacija danas.
Kako navode, šefica smjene je klijenta ispitivala odakle mu novčanica od 500 eura, a na odgovor 'direktno s bankovnog šaltera', navodno je odgovorila klijentu "kako novčanica od 500 eura više nije u opticaju te uopće ne vrijedi, kako je ne primaju niti u Njemačkoj..."
Što kupac u tom trenutku može napraviti te je li doista šefica smjene u Lukoilovoj benzinskoj crpki bila u pravu provodeći zabranu prihvaćanja apoena od 500 eura, raspitali su se kod mjerodavnih.
Državni inspektor pere ruke, no čini se da potrošačima ostaje nekoliko rješenja..., piše Dalmacija danas.
Ovo nije izolirani slučaj na Lukoilovim postajama. Je li legalno to da trgovac zabrani prihvaćanje određenih apoena eura, zapitao se nedavno jedan korisnik na Twitteru
Kako mu je odgovorila Sandra Švaljek, viceguvernerka HNB-a, trgovci bi trebali prihvaćati sve apoene eura pri plaćanju gotovim novcem.
No u praksi postoje ‘objektivne okolnosti koje uvjetuju odstupanje od navedenoga, a to se odnosi i na prihvaćanje većih apoena‘, napisala je viceguvernerka na Twitteru.
Lukoil se još nije oglasio.
A iz HNB-a su im poslali ovaj odgovor oko istaknute zabrane plaćanja novčanicom od 500 eura.
- Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 57/22. i 88/22., dalje u tekstu: Zakon o uvođenju eura), kao ni Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 75/08., 54/13. i 47/20.) te drugi primjenjivi propisi u Republici Hrvatskoj, ne propisuju način na koji će se provesti plaćanje gotovim novcem eura, tj. ne propisuju može li primatelj plaćanja uvjetovati apoensku strukturu gotovog novca eura kojeg zaprima pri takvom plaćanju. S time u vezi mišljenja smo da bi trgovci trebali prihvaćati sve apoene eura pri izvršavanju plaćanja gotovim novcem- kažu u HNB-u
Europska komisija još je 2010. godine negodovala zbog loše prakse pojedinih trgovaca koji ne žele primati novčanice od 200 i 500 eura. Tada im je izdana preporuka da bi trebali izbjegavati natpise s kojekakvim zabranama novčanica s visokom vrijednosti. No preporuka je jedno, a zakonska zabrana drugo, stoga trgovca nitko ne može prisiliti da primi neku novčanicu ako to ne želi, pisao je o ovoj temi i tportal.
Europska središnja banka prestala je tiskati novčanicu od 500 eura 2016. godine u nadi da će tako suzbiti terorizam i rad na crno, a centralne banke 17 od 19 država članica eurozone učinile su to u siječnju 2019. godine. No, prema pisanju Deutsche Wellea, tada su iz Njemačke središnje banke - a s onom iz Austrije zadnja je koja ju je pristala ukinuti - govorili da zapravo nema empirijskih dokaza za to da ukidanje novčanice s velikim iznosom doista može smanjiti broj kaznenih djela povezanih s utajom poreza.