Da su tabloidi postojali u 18. stoljeću, sigurno bi poludjeli za obitelji ruskog seljaka Fjodora Vasiljeva, jer je njegova prva supruga (čije je ime nepoznato), navodno rodila najviše djece na svijetu.

Prema podacima lokalnog manastira, koji su se zatim slali vladi u Moskvu, gospođa Vasiljev rodila je između 1725. i 1765. godine čak 16 pari blizanaca, sedam 'setova' trojka i četiri puta četvorke. Preživjela je dakle ukupno 27 poroda, te je rodila čak 69 djece.

"To zvuči fantastično. Mislim, 69 djece? Dajte, molim vas!", komentar je Jamesa Segarsa, direktora Odjela za reproduktivnu znanost i istraživanje ženskog zdravlja na fakultetu Johns Hopkins.

Postavlja se stoga pitanje postoje li ograničenja kad je riječ o tome koliko djece žena može prirodnim putem začeti i roditi? A suvremena znanost tvrdi da je, bar u teoriji, brojka veća nego što biste ikad pomislili.

Matematički gledano, lako je moguće iznijeti 27 trudnoća tijekom 40 godina. Pogotovo ako uzmete u obzir da trudnoće s trojkama i četvorkama obično traju kraće od devet mjeseci.

To bi značilo da je tijekom 40 godina, gospođa Vasiljev njih čak 18 provela u drugom stanju, što je manje od polovice vremena. 

Ali je li to ostvarivo u stvarnosti, sasvim je druga priča. 

Predugo plodno razdoblje

Za početak, je li uspjela biti plodna tijekom tolikog razdoblja? Žene dobivaju prvu menstruaciju s 15 godina (zanemarite koliko se to danas pomaknulo, pričamo o 18. stoljeću), a ovuliraju dokle god imaju dovoljnu zalihu jajnih stanica, koje obično nestaju oko 51. godine.

Doduše, i prije 50. rođendana, njihova plodnost opada, te je "šansa za začećem, po cikusu, kod 45-godišnjakinje tek jedan posto mjesečno", tvrdi profesorica sa Stanforda, Valerie Baker.

Kako žene stare, kvaliteta i kvaniteta jajnih stanica se smanjuje. Tako se, kako se žena bliži perimenopauzi, povećava mogućnost abnormalnosti kromosoma, te mnoge ovakve trudnoće završavaju spontanim pobačajem, za kojeg žene često i nisu svjesne da se dogodio.

"Mnoge žene ne zatrudne nakon 42 ili 44 godine starosti, iako ćete povremeno čuti za trudnice u kasnim 40-ima", kaže Segars.

Također, što je više trudnoća žena iznijela, to je manja šansa za novim začećem, jer višestruki porodi djeluju na žensku spolnu anatomiju.

A ako je gospođa Vasiljev bila pobornica dojenja, što je vrlo izgledno ako uzmemo u obzir da je živjela na selu, njezino tijelo nije ovuliralo kao inače.

Ova biološka metoda kontracepcije (iako nije potpuno sigurna), dodatno bi joj otežala sva ta brojna začeća koja je navodno doživjela rađajući svoju silnu potomčad.

Fjodor i njegova supruga su dakle morali imati vrašku sreću (ili nesreću, ovisi kako gledate), da im se svaki put iznova 'zalomi' trudnoća i to čak i kad su bili 50-godišnjaci.

Biološki sat ima puno smisla, ako gledamo s evolucijske perspektive, budući da je trudnoća i porod težak 'zadatak' koji s godinama ženama sve teže pada.

"Priroda želi uvesti ograničenja", kaže Baker. "Trudnoća je najteže fizičko iskustvo kroz koje žensko tijelo može proći."

Porodi nekoć i danas

Težina poroda je ono pri čemu se realno javljaju najveće sumnje u tolike trudnoće i porode koje je navodno preživjela godpođa Vasiljev, pogotovo ako uzmemo u obzir da su se one odvijale prije skoro 300 godina i to još na selu u Rusiji.

Čak i u najrazvijenijim narodima, gdje je carski rez svakodnevna mogućnost, smrtnost pri porodu nije izumrla.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i danas, na svakih 100.000 poroda, osam žena umre zbog problema vezanih uz trudnoću, pokazali su najnoviji podaci Svjetske banke. U međuvremenu, u jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu, Sijera Leoneu, na 100.000 poroda, umre 1.100 žena.

Šansa da je gospođa Vasiljev preživjela 27 poroda stoga je vrlo mala.

"U prošlosti je svaka trudnoća predstavljala rizik za život majke", napominje Segars.

S tim da ne treba zanemariti ni da se kod višestrukih trudnoća povećavaju šanse za razvoj smrtonosnih komplikacija, poput krvarenja.

Dalje, šansa da je toliko puta iznijela višestruke trudnoće je gotovo nevjerojatna. Naime, riječ je o izuzetno rijetkim začećima, a da su se ona ponovila toliko puta zvuči astronomski.

"Da je rodila samo 16 pari blizanaca, ja bih bio u šoku", kaže Jonathan Tilly s Northeastern falukteta, koji proučava oocite matičnih stanica i njihovo korištenje kod neplodnosti i u ženskom zdravlju.

Još jedan razlog za sumnju je i činjenica da je prema Vasiljevoj priči čak 67 od 69 djece preživjelo rano djetinjstvo, a u 18. stoljeću je smrtnost među djecom bila velika čak i kad je bila riječ o jednom djetetu, koje je rođeno potpuno zdravo i u terminu.

"Sve i da danas četiri puta rodite četvorke, nisam siguran da bi svi preživjeli", dodaje Segars.

Konačno, tu je i pitanje koje se sigurno nameće svima, a pogotovo ženama. Koja žena bi to željela proći? "Pomislite samo koliko je to stresno i naporno", kaže Baker.

Cijeli tekst pročitajte u Expressu