Da bi se dobilo minijaturno drvce koje po svim karakteristikama izgleda kao ono u prirodi, potrebno je najmanje od 25 do 30 godina.

Ponosno nam pokazuje svoja mala remek-djela i priča Mile Štrk, koji sa svojom nevjenčanom suprugom Inom Antunović u Rovišću kraj Bjelovara uzgaja bonsai drvca. Jedini su u Europi koji minijaturna stabalca uzgajaju samo od onih vrsta koje rastu na europskom tlu. Tehnici uzgoja bonsai drvaca, koja imaju sve karakteristike biljke u prirodnoj veličini, Mile se naučio dok je radio u Njemačkoj prije Domovinskog rata. Nakon razvojačenja vještine naučene u inozemstvu prenio je na uzgoj domaćih vrsta drveća. Danas on i Ina žive isključivo od tog posla.

Na njihovu je imanju 30-ak vrsta bonsai drveća, od čega je više od 80 posto domaćih vrsta, a ostalo se odnosi na one koje se uzgajaju u Japanu, jer kupci traže i to.

I japanski veleposlanik kupio je od njih planinski bor koji inače raste na Velebitu

- Naša stabla iznikla su iz sjemena koje smo sami posijali - priča Mile Štrk. Zbog bolesti je znanje i vještine prenio na suprugu pa je ona sad glavna u poslu, u kojem su najdulje u zemlji. U uzgoju koriste nekoliko tehnika. Najviše iz sjemena, a poneki su nastali od reznice. Nakon što biljka isklija, presade je na otvoreno zemljište, gdje raste do 10 godina i “odrveni”. Cijelo to vrijeme orezuju je i potom presađuju u vazu. Zatim slijedi završno oblikovanje.

- U Europi se najviše griješi kad se pokušava kopirati japanski način uzgoja. Protuprirodno je da se grane, recimo graba, savijaju, jer on u prirodi ima ravne grane i piramidalnu krošnju. Prirodu ne smijete ‘silovati’ – kaže gospodin Štrk. Inače bonsai drvo živi do 200 godina. Priznanje im je odao i japanski veleposlanik, koji ih je pozvao na večeru jer je bio oduševljen njihovom vještinom. Njihove izloške vidio je na japanskom tjednu kulture.

- Kupio je naš grab i planinski bor jer je želio uspomenu na boravak u Hrvatskoj, posebice što su grab i planinski bor u Japanu vrlo rijetki u prirodi, i razlikuju se od tih vrsta koje rastu kod nas - zaključuju majstori iz Rovišća. Kod nas se cijene bonsai drvca kreću od 200 do 4500 kuna, a u Njemačkoj su cijene takvih “umjetnina” i do deset puta više.

Rekorderi

Najponosniji su na glog koji je na njihovu imanju iznikao iz sjemena prije 36 godina

Preživjelo Hirošimu

Preživjelo hirošimu najstarije bonsai drvce je iz 1625. Preživjelo je nuklearni udar u Hirošimi. Najveća drvca dosegnu metar visine. Prosjek divljih stabala je pet metara.