Pandemija korona virusa izazvala je globalnu krizu mentalnog zdravlja i utjecala na različite aspekte život. Zato je za uspješnu borbu sa sadašnjim i budućim problemima potrebno saznati više o psihijatrijskim i psihološkim aspektima COVID-19. Upravo je u tijeku veliko međunarodno istraživanje o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje populacije, a anketa se provodi u više od 30 država svijeta pa tako i u Hrvatskoj koja bi trebala dati bolji uvid u mentalno zdravlje u uvjetima pandemije.

Projekt je pokrenuo i koordinira ga profesor Kostas Fountoulakis, te su upitnici koji se koriste, inicijativa Sektora za mentalno zdravlje Znanstveno-istraživačkog instituta Panhelenskog liječničkog udruženja.

Koordinator za Hrvatsku je istraživačka skupina Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb pod vodstvom profesora Mire Jakovljevića koji pojašnjava da je cilj ankete vidjeti koji su se problemi pojavili vezani uz mentalno zdravlje ljudi kako bi se na vrijeme pripremili na njih.

- Kada je netko mentalno bolestan, onda se to odražava i na tjelesno zdravlje te obrnuto. Pritom su depresija, anksioznost i posttraumatski sindrom najčešći duševni poremećaji i tipično su povezani sa stresom, a onda i koronarnim bolestima te čitavim nizom drugih bolesti. Covid-19 potaknuo je puno stresa, a čovjek uvijek reagira kao cjelovito biće – govori nam prof. Jakovljević.

Kada pričamo o mentalnom zdravlju, to nije samo stvar pojedinca, nego i obitelji te cijelog društva, a pandemija je sad postala pitanje cijelog svijeta.

- Zato su nam sada potrebni heroji. I to najviše oni mali, koji će, primjerice, starijoj izoliranoj osobi donijeti ono što treba – kaže nas sugovornik.

Nastavlja kako ljudi imaju egoistične i altruistične (empatične) gene koji nam pomažu u preživljavanju. Dugoročno je bolje da prevladavaju empatični geni i da upravljaju altruističnim genima. Odnosno, ako je netko egoist i voli sebe, to ne može ako ne voli i druge.

- Ljudi vrijede samo kroz to koliko se mogu međusobno povezati te tada nastaje supermind u kojem zajedno surađujemo. U ovakvim situacijama pobjeđujemo ako idemo autentičnim putem, ako smo empatični, a ne ako postajemo mali sitni igrači koji se međusobno opterećujemo tko je za što kriv - kaže nam profesor.

Napominje da Covid može pokrenuti najbolje i najlošije u nama, a dobro je što možemo birati između te dvije stvari. Dodao je da nakon Covida možemo izaći jači i bolji, a da nam za to trebaju lideri koji nas vode i povezuju. Ako netko i pogriješi u koracima, kaže da ga ne treba odmah razapinjati, nego skupiti redove i vidjeti što se može dalje napraviti.

Inače, sama anketa ima i neka zabavna pitanja kao što je pitanje je li učestalost seksualnih odnosa tijekom mjera zatvaranja bila 'jasno zadovoljavajuća' ili baš i nije. Provjerite i ispunite anketu OVDJE.