Od prometne nesreće na zagrebačkoj Ilici, u kojoj su preminule dvije žene, prošle su više od dvije godine.
Marin Kamenički (22), kojega terete da je skrivio nesreću i izazvao njihove smrti, u međuvremenu je postao otac te živi sa suprugom i njezinim malodobnim djetetom.
Upravo zbog tih promijenjenih osobnih i obiteljskih okolnosti, uz činjenicu da je u vrijeme nesreće bio mlađi punoljetnik, Županijski sud u Zagrebu prihvatio je zahtjev njegovih branitelja i isključio javnost s cijele rasprave.
Takav obrat na početku suđenja odmah je potaknuo raspravu je li to opravdano i koji su to slučajevi u kojima se uobičajeno postupci vode iza zatvorenih vrata.
U Zakonu o kaznenom postupku predviđeno je da se javnost može isključiti s cijele rasprave ili njezina dijela kako bi se zaštitili maloljetnici, na zahtjev žrtve tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka te u slučajevima kad je to potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti, službene tajne, javnog reda i mira ili kako bi se zaštitio osobni ili obiteljski život optuženika, žrtve, oštećenika ili drugog sudionika postupka.
'Sudovi moraju biti oprezni kad isključuju javnost'
U praksi, u pravilu se isključuje javnost sa suđenja maloljetnicima, u postupcima za silovanja i inače seksualne delikte, a do sada je nekoliko puta bilo primjera i kad se javnost isključivala zbog zaštite nacionalne sigurnosti.
Čak ni činjenica da je netko mlađi punoljetnik sama po sebi nije dovoljna kako bi se javnost isključila s cijele rasprave.
Načelo javnosti, jedno je od važnijih načela u Zakonu o kaznenom postupku, smatra ugledni odvjetnik kojega smo kontaktirali za komentar.
Uz molbu da ga ne imenujemo pojasnio je da to moraju biti specifični i posebni razlozi koji tako nešto opravdavaju i da sudovi moraju biti jako oprezni kad isključuju javnost, osobito ako to čine s cijele rasprave.
- Druga je stvar kad se javnost isključuje s dijelova rasprave na kojima se iznose određeni detalji iz osobnog i obiteljskog života okrivljenika. Ja sam uvijek za to da se u najvećoj mjeri omogući javnosti da prisustvuje raspravi.
Samo javnost kritizira sudove
U Hrvatskoj smo doživjeli, nažalost, da jedino javnost putem medija analizira i kritizira rad sudova te njihove odluke - govori naš sugovornik.
Ako se zaštićuje okrivljenik na uštrb načela javnosti, dodaje, postavlja se pitanje koliko su oštećenici zaštićeni.
- Nadam se i želim vjerovati da je sud postupio ispravno te da je imao dobre razloge kad je donio ovu odluku - smatra odvjetnik.
Samo za usporedbu, kad su Davidu Komšiću sudili za prometnu nesreću u kojoj je poginuo pješak i koju je skrivio tek jedva punoljetan, javnost nije bila isključena ni s dijela ni s cijele rasprave.
Doduše, njegov tadašnji branitelj, doznajemo, to nije ni tražio niti je zagrebački sud smatrao kako bi to trebalo učiniti po službenoj dužnosti.
S druge strane, javnost je isključena i sa suđenja Tinu Šunjergi, pravomoćno osuđenom na 40 godina zatvora za ubojstvo svojih roditelja Marina i Silvane Šunjerga.
Sud je to učinio na zahtjev pravnih zastupnika ubijenih roditelja zbog teške duševne boli i emocionalne patnje koju proživljavaju članovi obitelji žrtava.
Komšiću sudili kao odraslom
Šunjergi, kao i Komšiću presuđeno je kao odraslima, odnosno na njih nije primijenjeno maloljetničko pravo, nego ono opće, o čemu će sigurno također biti rasprave tijekom razmatranja o visini sankcije za Kameničkog.
Naime, sud može na mlađeg punoljetnika, kao što je bio Kamenički u trenutku nesreće, primijeniti Zakon o sudovima za mladež, koji je bitno povoljniji kad su u pitanju sankcije. Pitali smo odvjetnike o čemu ovisi takva odluka.
- To je pitanje specifično za svaki pojedinačni predmet. Za takvu odluku nije nevažno koliko je okrivljenik imao godina, je li tek navršio 18 ili ima 21 godinu, zatim je li kao maloljetnik dolazio u sukob sa zakonom, a u tome bi sudu trebali pomagati sudski defektolozi, vještaci psiholozi, pa i psihijatrijske struke, koji trebaju procijeniti ne samo formalno životnu dob okrivljenika, nego i onu stvarnu. Termin ‘zrelost za svoju dob’, koji se zna koristiti u takvim procjenama, između ostalog, označava je li se netko drsko i bezobrazno ponašao već kao maloljetnik te nastavio s time i kao punoljetnik. Ulogu ima i Centar za socijalnu skrb, ali ne presudnu - navodi renomirani zagrebački odvjetnik.
Razlika u sankciji je velika
Pitanje koje pravo primijeniti u određenom slučaju vrlo je važno jer, primjerice, za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom sud može Kameničkom prema općem pravu izreći do dvanaest godina zatvora, dok je, prema maloljetničkom pravu, maksimalna kazna pet godina.
Postoje i neke druge olakotne okolnosti koje sud uzima u obzir prilikom izricanja kazne, a to je činjenica jesu li ranije bili u sukobu sa zakonom, njihova dob, kao i činjenica da imaju malodobnu djecu, a važno je i držanje okrivljenika tijekom postupka, odnosno poriče li djelo ili priznaje krivnju i prihvaća posljedice.
U prometnoj nesreći za koju terete Marina Kameničkog poginule su Nadica Hoflinger (64) i Laura Stelio (23).