Ministar gospodarstva Darko Horvat i ministar financija Zdravko Marić trebali bi ovaj tjedan prezentirati konačnu računicu premijeru Andreju Plenkoviću koja će pokazati koliko bi koštalo spašavanje, a koliko puštanje pulskog Uljanika u stečaj.
POGLEDAJTE VIDEO
Horvat smatra da je potrebno i da se može restrukturirati Uljanik , te da je to manja šteta za državni proračun nego da on ode u stečaj. Kaže da se političari nabacuju brojkama o novih sedam milijardi kuna koje su potrebne u tom slučaju, što je potpuno netočno. Kaže da će restrukturiranje Uljanika koštati ukupno 6,8 milijardi kuna po njegovoj procjeni, a u tom iznosu je već plaćenih 3,2 milijarde kuna, a uračunato je i dospijeće jamstava od 1,8 milijardi kuna.
- Odgovorno tvrdim da smo trošak zaustavili na tom iznosu od 930 milijuna eura ili oko 6,8 milijardi kuna. Od prvog dana govorim da je bolje restrukturirati brodogradilište nego pustiti da propadne, ali ako se politika odluči za nešto drugo, poštivat ću to. Ali neozbiljno je od dijela političara da se nabacuju brojkama oko novih troškova, a da nisu niti pogledali papire koji su im bili na stolu - rekao je Horvat i vjerojatno mislio na predsjednika HSLS-a Darinka Kosora.
On kaže da su i procjene koje je dao strateški partner Tomislav Debeljak, a koje sežu i do 10,4 milijarde kuna u nekim stvarima dvojbene, ali nije specificirao koje točno. Dakle, uz pet milijardi kuna jamstava, u konačni bi država trebala potrošiti još dvije, za dobavljače, plaće radnika, komunalije, posudbe za plaće...
- Da bi se pokrili osnovni dugovi i nastavilo s proizvodnjom treba 800 milijuna kuna, a u tome Debeljak mora sudjelovati u iznosu 50 posto. Mi u ovom trenutku nemamo jamstva da strateški partner sve to može financijski pratiti. On je donio pismo namjere banaka koje su ga spremne pratiti, ali bez strateškog partnera proces prestaje i neće ga biti moguće provesti - kaže Horvat.
Horvat je dao naslutiti da je itekako bilo nezakonitosti u Uljaniku. Kaže da je obavljen financijski nadzor prije njegova dolaska i da je bilo netransparentnog trošenja novca. Sve su predali DORH-u, kaže. Upitan je li točno da su se neki dobavljači bogatili na ugovorima s brodogradilištem dok je ono gomilalo gubitke, Horvat je znakovito odgovorio.
- Da je sve bilo kako je prezentirano da se događalo, mi bi danas imali na navozu dva-tri broda koja bi se gradila, a prijašnji brodovi bi bili završeni u rokovima i ne bi se aktivirala državna jamstva i pala proizvodnja. I ja želim znati gdje je otišao novac koji je država dala i vjerujem da će institucije i glavni državni odvjetnik to utvrditi. Sada, kroz 2018. i 2019. godinu znamo gdje ide svaka kuna - tvrdi ministar.
Ministar je najavio i da će pokušati sljedećih godina ostvariti rast gospodarstva od pet posto i to upravo kroz povećanje investicija. Smatra da treba više ulagati i u marketing zemlje, te micati birokratske barijere, što će nastaviti činiti.
- Neće investitor iz neke daleke zemlje sam doći bez da ga pozovete i prezentirate komparativne prednosti. Moramo investitorima doći na kućni prag - smatra Horvat.
Najavio je od 1. travnja i testno pokretanje aplikacije 'Start' koja će omogućiti kompletno pokretanje poslovanja bez odlaska na šaltere.
Ne smatra da funkciju čelnika Državnog inspektorata treba depolitizirati, ali nije mogao potvrditi hoće li na čelu te institucije biti HDZ-ovac Andrija Mikulić.