UNESCO je u srijedu priznao japanski drevni proces kuhanja sakea kao "nematerijalnu kulturnu baštinu", za koju se proizvođači nadaju da će potaknuti globalno zanimanje za tradicionalno rižino vino kojemu je popularnost kod kuće oslabila. Naravno, japanski predstavnici na sastanku UNESCO-a u Paragvaju obilježili su tu prigodu kušanjem sakea. Napitak se pravi nekoliko tjedana fermentacijom mješavine riže, vode, kvasca i šarene plijesni poznate kao 'koji', u procesu sličnijem proizvodnji piva nego vina. Piće se može poslužiti toplo, hladno ili na sobnoj temperaturi.
Premda sake igra značajnu ulogu u japanskom društvu i tradiciji i često se poslužuje tijekom ceremonija i posebnih obroka, potražnja za ovim pićem u zemlji pala je, dok međunarodna potražnja raste.
Proizvođači sakea nadaju se da će UNESCO-vo priznanje ubrzati njegov izvoz i oživjeti interes kod kuće.
"Jako smo sretni", rekao je stalni predstavnik Japana pri UNESCO-u Takehiro Kano.
"Međunarodnim priznanjem obnovit će se interes Japanaca za ovo područje, a to bi moglo potaknuti veći zamah za prenošenje ovih vještina i znanja na sljedeći naraštaj".
UNESCO, obrazovna, znanstvena i kulturna agencija Ujedinjenih naroda, uvrštava prakse, umjetnička djela ili vještine na svoj popis nematerijalne kulturne baštine kako bi potaknula njihovo očuvanje za buduće naraštaje.
Predstavnici UNESCO-a također su odobrili asturijsku kulturu jabukovače u Španjolskoj i izradu divovskih bačvi u Gvatemali, među ostalim predmetima i praksama prihvaćenim za popis u srijedu.