Slovenski premijer Janez Janša pozvao je Europsku komisiju da u njegovu zemlju pošalje radnu skupinu koja će se, kako tvrdi, uvjeriti da su optužbe da njegova vlada prijeti novinarima i ugrožava slobodu medija te vladavinu prava "apsurdne".
"Pred Europskom je unijom niz izazova, a Slovenija se unatoč pandemiji odgovorno priprema na preuzimanje predsjedanja Vijećem EU-a. Ne želimo da usred tog napornog rada na naš račun idu apsurdne tvrdnje koje može opovrgnuti svatko tko bi dan ili dva, uz korektno prevođenje, pratio medijsko i političko događanje u Sloveniji", naveo je Janša u pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.
Predložio je da Europska komisija u njegovu zemlju što prije, u jednoj vrsti fact-finding misije, uputi radnu skupinu kako bi se uvjerila o pravom stanju stvari u Sloveniji, na području demokracije i vladavine prava, nezavisnosti sudstva, slobode i pluralnosti medija.
Janša se na taj potez odlučio nakon što je postupke Janšine vlade prema kritički orijentiranim novinarima kritiziralo više međunarodnih organizacija. Više kritičkih tonova na račun pritiska na medije u Sloveniji došlo je i nakon nedavnog Janšinog verbalnog napada na Lili Bayer, novinarku portala Politico.eu, za koju je Janša naveo da je pisala naručene laži o medijskim slobodama u Sloveniji i samocenzuri kod novinara. Kritike je među ostalima uputilo i dvoje potpredsjednika Europske komisije, Vera Jourova i Frans Timmermans.
Takve su neutemeljene optužbe na osnovi medijskih zapisa i bez ikakvih dokaza ponavljali i neki glasnogovornici Komisije, tvrdi u pismu slovenski premijer.
Navodi da Slovenija ima teškoće s vladavinom prava i slobodom medija, ali da su one sasvim suprotne od onoga što se navodi u kritikama na račun njegove vlade. Po njemu one zapravo proizlaze iz "nedovršene tranzicije u medijima, sudstvu i državnoj upravi", odnosno stanovitog političkog kontinuiteta s bivšim sustavom i režimom.
Janša navodi da se vlada koju je vodio u razdoblju 2004-2008. susretala sa sličnim optužbama, pred početak prvog slovenskog predsjedavanja EU-om, kad je nastala peticija koju je potpisalo 571 novinara i novinarki.
"I tada su brojni europski mediji preuzimali apsurdne tvrdnje da je Janez Janša velika prijetnja Europskoj uniji i to prenosili i stalno ponavljali kao objektivnu istinu, što se kasnije pokazalo krivim", naveo je Janša, dodavši kako su među potpisnicima bili tada vodeći novinari javnih medijskih servisa.
Janša u pismu navodi da bi se objektivna grupa koja bi ispitala pravo stanje stvari o demokraciji i slobodi medijima trebala pozabaviti i nekim političkim i pravosudnim zloporabama i aferama, te kršenju načela vladavine prava. Među tim slučajevima spominje i svoje uhićenje i osudu na zatvorsku kaznu zbog korupcijske afere Patria, u jeku tadašnje predizborne kampanje 2014.
Janša je tada bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog navodnog primanja mita od finskog proizvođača oklopnih vozila, ali je kaznu kasnije ukinuo ustavni sud, pa je pušten, a vraćen mu je i zastupnički mandat u parlamentu. On je taj slučaj više puta opisao kao montirani proces i rezultat političkog pritiska na slovensko sudstvo, a za parlamentarne izbore te godine navodio da su bili "ukradeni".
Slovenska oporba prošlog je tjedna pokušala u parlamentu oformiti novu većinu i srušiti vladu premijera Janše, za kojega tvrdi da loše upravlja koronakrizom, da ugrožava vladavinu prava i približava Sloveniju iliberalnim režimima istočnoeuropskih zemalja te da vrši pritisak na medije i ugrožava medijske slobode.