Predsjednik Sabora Gordan Jandroković i glavni tajnik HDZ-a za Express je progovorio o stanju u HDZ-u otvoreno rekavši kako ne očekuje da bi Davor Ivo Stier i Miro Kovač u budućim ključnim trenucima, poput izglasavanja proračuna, mogli uskratiti svoju potporu vladajućoj većini u Saboru. Neizostavna tema su i iseljavanje te nagodba u Agrokoru.
Je li vrijeme da se realizira najava da će 2018. biti godina reformi? Ili će ovo biti još jedna izgubljena godina?
Prvo treba naglasiti važnost postignute nagodbe. Kad je postalo jasno da prijeti kolaps Agrokora, koji bi u stečaj povukao niz dobavljača, tvrtki i OPG-ova, shvatili smo da će ovaj mandat Vlade biti obilježen bitkom za spas Agrokora i čitavog hrvatskoga gospodarstva te očuvanje desetine tisuća radnih mjesta. Vidjelo se da je Agrokor bio generator nelikvidnosti i da je taj dio tržišta funkcionirao prilično netržišno. Vjerujem da će sud potvrditi nagodbu početkom srpnja i vjerujem da nas ova transformacija koncerna vodi u smjeru zdravije tržišne utakmice. To je velika reforma koju smo proveli. Poreznom reformom većini građana narasle su plaće, a početkom 2019. slijedi nova faza - novo rasterećenje i građana i poduzetništva. Vlada je nakon godina osigurala povećanje kreditnog rejtinga, prvi put u povijesti ostvaren je suficit proračuna, pada javni dug, treću godinu zaredom gospodarstvo raste po stopi od oko 3 posto... Konstantno raste i zaposlenost. Slijede i veliki infrastrukturni projekti poput Pelješkog mosta, koji gradimo europskim novcem. Uz gospodarske pokazatelje, Vlada je donijela i mjere za pomoć blokiranima, širi se krug korisnika dječjeg doplatka, povećane su rodiljne i roditeljske naknade, povećana je minimalna plaća već više nego u cijelom SDP-ovu mandatu, imat ćemo nove natječaje za subvencioniranje stambenih kredita... No potrebno je ubrzati reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, pravosuđa i državne uprave, ali i izbornog zakonodavstva. Rješavanjem pitanja Agrokora, koje je bilo krucijalno za održanje stabilnosti cijele naše države, fokus će moći biti upravo na tome.
Ali promjene ne osjećamo?
Promjene se postupno osjećaju, ali se s tim ne zadovoljavamo. Želimo i više i bolje! Jedan od važnijih koraka u smjeru daljnjeg rasta plaća i povećanja životnog standarda bit će, kako smo već najavili, i nova faza porezne reforme početkom iduće godine. No životni standard u pojedinim dijelovima Lijepe Naše vidljivo raste - i to je činjenica.
No Slavonija nam izumire?
Zato je Vlada i krenula s projektom Slavonija, Baranja i Srijem. Velika financijska sredstva se slijevaju i slijevat će se u našu Slavoniju. Pokušat ćemo zaustaviti proces iseljavanja, dodatno potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, drvnu i prehrambenu industriju. Taj proces očito još ne ide dinamikom kojom bismo htjeli, treba i nešto vremena da se osjeti učinak brojnih mjera koje je donijela naša Vlada. No problem iseljavanja nije od jučer. On se pojavio puno prije, a posebno je naglašen postao ulaskom u EU i otvaranjem velikog tržišta rada za hrvatske građane. Uz mjere i gospodarski razvoj želimo zadržati obitelji, a nužno je stvarati ozračje koje će ljudima život u Hrvatskoj učiniti atraktivnijim.
Mogu li se očekivati rezultati do kraja mandata?
Vjerujem da će do kraja mandata brojke vezane uz iseljavanje biti znatno smanjene. Kroz gospodarski rast, mjere pronatalitetne politike, rekordne turističke sezone te daljnji rast plaća i zaposlenosti očekujemo da se Hrvatska razvija tako da ljudi neće ići van u potrazi za poslom, nego da će to riješiti u domovini.
Dramatična je poruka stručnjaka, upozoravaju da bi još pola milijuna ljudi moglo otići iz zemlje. Strahujete li od takvog scenarija?
Taj fenomen nije vezan samo za Hrvatsku, ali teško i bolno je gledati da zemlja koju svi volimo i koja je neovisnost izborila u nametnutom ratu ostaje bez stanovnika. Najvažnija zadaća ove i svake druge Vlade je zaustaviti iseljavanje i raditi na povratku hrvatskih ljudi jer u suprotnom se nećemo moći razvijati. Ponavljam, očekujem da će građani do kraja mandata konkretno osjetiti i prepoznati učinak svih Vladinih mjera i ekonomskih postignuća.
Predsjednica RH u zadnje vrijeme upozorava na nedostatak reformi i problem iseljavanja. Koje motive iščitavate iz njezinih kritika?
O tome sam više puta govorio. Ovakve javne polemike između najviših državnih dužnosnika, pogotovo kad dolaze iz iste političke opcije, nisu najprimjerenije. Nadam se da sad ulazimo u fazu kad će ih biti manje. Shvaćam potrebu predsjednice da sudjeluje u političkom životu, jer njezin legitimitet je snažan i proizlazi iz neposrednih izbora, ali njezine ustavne ovlasti nisu takve da operativno sudjeluje u izvršnoj vlasti. Kritike predsjednice, međutim, doživljavam prvenstveno kao želju i namjeru da svojim političkim djelovanjem pridonese razvoju Hrvatske. Svi smo mi samo ljudi i ponekad u žaru borbe prijeđemo crtu, ali siguran sam da svi želimo dobro Hrvatskoj i da ćemo u okviru ustavnih ovlasti svi dati svoj doprinos tome.
Partneri traže od premijera Andreja Plenkovića da konačno počne donositi odluke. Je li vrijeme da udari šakom o stol?
Vraćamo se opet na Agrokor. To je odluka koja nije bila nimalo lagana te sam siguran da bi bilo puno političara koji se ne bi usudili donijeti takvu odluku i preuzeti odgovornost. Andrej Plenković je mogao dići ruke i reći: ‘To je privatna tvrtka i ako dođe do stečaja - to je stvar vlasnika i menadžmenta’. Međutim, on se upustio u bitku za spašavanje Agrokora i čitavoga hrvatskoga gospodarstva, navukao je time očito i bijes određenih struktura, no u konačnici je napravljen veliki posao. Sjetite se samo kakve je sve katastrofične scenarije neodgovorno iznosila politikantska oporba, a sad nemaju snage makar pozdraviti rješenje Agrokora! Nije uvijek vrijeme za udaranje šakom o stol. Politika je vještina donošenja kvalitetnih odluka i njihova implementacija. U vođenju države su važniji strpljenje, mudrost i razboritost od naglosti i želje da se na dnevnoj bazi dopadneš biračkom tijelu. Predsjednik Vlade radi temeljito, oprezno i odgovorno te ni u jednom strateškom pitanju nije pogriješio.
Prisjetite se i što je sve oporba tvrdila i ‘najavljivala’ i što se tiče odnosa sa Slovenijom, kad ono - Hrvatska je postigla neprijeporni vanjskopolitički uspjeh. Ni po tom pitanju se oporbu više ne može čuti.
Često se čuju priče da u HDZ-u ključa nezadovoljstvo, da je pitanje vremena kad će se rušiti Andrej Plenković. Ima li on razloga za bojazan, posebno nakon smjena Davora Ive Stiera i Mire Kovača sa stranačkih funkcija političkog i međunarodnog tajnika?
HDZ je nakon što smo u dotad nezabilježenom činu srušili vlastitu Vladu pao na 20 posto potpore birača. Dolaskom Andreja Plenkovića situacija se drastično promijenila i pobjeđujemo na izborima s oko 36 posto potpore. Prvi otklon Davora Ive Stiera od politike koju vodi Andrej Plenković došao je nakon prekida suradnje s Mostom i formiranja vladajuće većine s HNS-om. No pokazalo se da koalicija funkcionira vrlo dobro i čvrsto držimo vladajuću većinu iako imamo 77 zastupnika te osiguravamo Vladi nesmetani rad. HDZ je velika stranka te su normalni različiti pogledi na politička i društvena pitanja. Politički i međunarodni tajnik, međutim, odabir su predsjednika i predsjedništva, a nakon što su pokazali rezerve prema političkom djelovanju vodstva stranke, bilo je logično da se povuku s tih pozicija. Uvjeren sam da sad ulazimo u mirnije razdoblje. Mislim da je svima na prvome mjestu očuvanje političke stabilnosti i stvaranje uvjeta da Hrvatska ide naprijed. Vjerujem da će biti dovoljno razboritosti i da će svi razmišljati dominantno o tome što je interes države.
Strahujete li da bi Stier i Kovač mogli uskratiti povjerenje u ključnim trenucima, poput glasanja o proračunu?
Poznajem sve aktere vrlo dobro, sve su to ljudi koji su svjesni prioriteta. Ako i postoje pojedine političke ambicije siguran sam da, barem kod ljudi za koje me pitate, postoji dovoljno političke zrelosti i odgovornosti da se ne bi upuštali u takve procese.
Kako gledate na stanje u SDP-u, žele srušiti Davora Bernardića. Ide li to na ruku HDZ-u?
U uvjetima kad je politički sustav nagrižen demagoškim, populističkim političkim pojavama, mislim da je važno da postoji snažna stranka lijevog centra. Ne veselim se zbivanjima u SDP-u. Citirat ću predsjednika Tuđmana: ‘Hrvatska mora imati i desnu i lijevu nogu kako bi bila stabilna’. U ovom trenutku jedino je HDZ snažna i ozbiljna politička stranka. Svaki put kad se Hrvatska nagne previše ulijevo ili udesno, dolazi do jakih društvenih napetosti.
SDP je predložio izmjene Ustava kako bi se riješilo pitanje referenduma. Jesu li počeli razgovori o tome i je li to put kojim treba ići?
SDP je jednostrano krenuo u tu inicijativu i nisu tražili konzultacije s HDZ-om. Nisu napravili dobar korak. Prije upućivanja u proceduru trebali su obaviti konzultacije i vidjeti može li se postići širi dogovor. No referendumsku materiju svakako treba preciznije zakonski urediti.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Expressa.