Jagić kaže da trenutno cijene žitarica "ne prate posljedice koje za sobom ostavlja suša", a ona će prema njegovim procjenama smanjiti prinose za 40 do 50 posto. Nije zahvatila samo Hrvatsku, nego i Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Slovačku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Ukrajinu. Unatoč tako nepovoljnoj situaciji, a zbog pada cijena žitarica unazad dvije godine kad je žetva bila loša, cijene finalnog proizvoda, barem kratkoročno, neće rasti, smatra Jagić.
Drži da cijene ne formira stanje na poljima i farmama, nego ih oblikuju tržišni lobiji koji umnožavaju svoju dobit.
„Tko bolje maže, taj duže vozi“, slikovito opisuje Jagić stanje na domaćem tržištu koje, smatra on, ne pozna zdravorazumsko poslovanje.
Prognozira da će se s proljećem doći na naplatu ovogodišnji život na starim zalihama žitarica.
"Kad se one potroše, pokazat će se pravo stanje stvari", kaže.
"S druge strane, Hrvatska ne potroši puno žitarica na proizvodnju mesa jer nje gotovo da i nema. Najviše ih izvezemo u druge zemlje i potom iz njih uvozimo finalne proizvode. Nažalost, netko drugi dobro zaradi na našim ratarskim proizvodima koji su jako dobre kvalitete", kaže Jagić.
Smatra da Hrvatska, poput razvijenih zemalja, nema jasnu poljoprivrednu strategiju, pa stoga druga tržišta i njihovi čimbenici određuju po kojim ćemo cijenama kupovati meso.
"Ako se država mogla uplesti u covid i ostale krize, ne vidim zašto ne bi regulirala i tržište poljoprivrednim proizvodima“, riječi su Jagića.
Drži da sadašnje stanje vodi odumiranju proizvođača mesa.