Slavonski kulen jede se i u 8500 kilometara udaljenoj Južnoj Koreji. Ondje ih šalje Vjenceslav Hruška, koji se proizvodnjom ove slavonske delicije bavi 20 godina.

Osim u Aziji, kuleni se mogu naći u Sjevernoj Americi i Europi, naročito u Švicarskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

- Kulen radimo na stari slavonski način. U proizvodnju je uključena obitelj, od mojeg oca, sina pa do supruge. Tržište traži toliko da ne možemo proizvesti dovoljno. Ja sam se ovim počeo baviti na nagovor ujaka, a uskoro će posao od mene preuzeti sin - kaže kulenar iz Bjeliševca kraj Kutjeva. Godišnje proizvedu do 2000 kulena, a osim njega pravi slanine i šunke.

- Table naših slanina teže su od 10 kilograma i godišnje ih napravimo 270. Njih radimo od svinje između 180 i 190 kilograma. Ovaj Uskrs smo na tržište plasirali 150 šunki i nije bilo dosta jer su nas ljudi zvali i tražili još - dodaje Hruška. Ulazak u EU olakšao je plasman robe na europsko tržište, dok sa slanjem u Južnu Koreju ili Ameriku uvijek ima malo poteškoća u prijevozu preko granice.

- Do Azije nas je dovela usmena predaja. Prvi kulen smo poslali u Švicarsku, a potom se glas o nama proširio - smije se proizvođač.

Sirovinu za ovu deliciju dobiva od svinja uzgojenih na 20 hektara zemlje na kojoj proizvodi i sve za njihovu hranu. Njegove svinje nisu zatvorene pa dobiva zdrave životinje koje daju odlične proizvode.