Azijski stršljenovi su među najopasnijim otrovnim kukcima. Njihov snažan otrov na ljudskom tkivu stvara rupe nalik na rane od metka.

Slovenski pčelarski savez već je potvrdio njihovo haračenje u tamošnjim košnicama, a hrvatski stručnjaci opravdano strahuju od njihova dolaska u Hrvatsku. Iako još nema službene potvrde, dvoje Istrana iz Medulina i Raklja u nedjelju se pohvalilo da su ubili baš velikog, žutog azijskog stršljena.

U odnosu na europske, ovaj azijski naraste i do šest centimetara, a leti brzinom i do 60 km/h. U jednom danu mogu preletjeti 100-tinjak kilometara. Europske pčele protiv njega nemaju prirodnih obrambenih mehanizama. Prije napada na košnice izvidnik locira pčelinjak i označava ga posebnim feromonom, koji privlači ostale stršljenove.

Budući da su iznimno agresivni, u minuti mogu ubiti i pojesti cijelo gnijezdo pčela, a iza sebe ostavljaju samo pčelinje glave i dijelove tijela. Najčešće se gnijezde pod zemljom i na zgradama, a razjari ih i sam prolazak kraj njihova gnijezda.

Samo nekoliko uboda može dovesti do prestanka rada bubrega

Ako se osjete uznemireni, napadaju u rojevima. Iako stručnjaci kažu da njihovim ubodima podliježu alergičari, azijski stršljenovi u sebi imaju toliko otrova da i samo nekoliko uboda može dovesti do prestanka rada bubrega.

Do reakcije dolazi već za minutu, a može završiti smrću, gubitkom svijesti, padom tlaka i otežanim disanjem. Hrvatski stručnjaci savjetuju izbjegavanje odjeće živih boja i poseban oprez ako se jede u prirodi.

Miloš M. (60) iz Malog Poganca kraj Križevaca nedavno je umro od uboda domaćeg stršljena. Nakon uboda je pao u anafilaktički šok i nije mu bilo pomoći.

Glava im je narančasta i široka, žalac dug 6 milimetara

Svake godine u prosjeku ubiju 40-ak ljudi i napadnu na desetke tisuća pčelinjih košnica. Imaju široku narančastu glavu i žalac dug šest milimetara, kojime mogu više puta ubrizgati velike količine moćnog otrova.