Vlada je konačno u saborsku proceduru uputila izmjene Ovršnog zakona i to po hitnom postupku, kako bi se idući tjedan već usvojile u Saboru i stupile na snagu 1. prosinca, budući da je njima predviđeno izuzimanje božićnica od mogućnosti ovrhe.
- Izmjenama Zakona proširujemo krug primanja izuzetih od ovrha, kao što su božićnice, uskrsnice, regres, nagrade, naknade za topli obrok i želimo da već 1. prosinca Zakon stupi na snagu upravo zbog božićnica koje će poslodavci isplatiti svojim radnicima i koje neće moći biti ovršene - istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu uprave i pravosuđa, Josip Salapić.
Osnovne značajke izmjena su digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika, naglasio je, a jedna od novosti je uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika.
Naime, predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće elektroničkim obrascem putem informacijskog sustava, preko kojeg će se onda dodijeliti javnim bilježnicima ravnopravno prema abecednom redu po mjestu prebivališta ovršenika. Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.
- Ministarstvo pravosuđa bit će nositelj te aplikacije - dodao je Salapić istaknuvši kako se smanjuju troškovi postupka jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti, koja je iznosila sada visokih 250 kuna bez PDV-a. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.
'Dug od 100 kuna koji se zbog troškova penjao na 800 kuna sada će iznositi 350-400 kuna'
- Ukidamo sve one stvari koje smo smatrali da opterećuju ovršenika. Konkretnije, ako je sada bio dug 100 kuna, vraćalo se 800 kuna, a od sada će na dug od 100 kuna sa svim troškovima, kako FINA-e, javnih bilježnika i dostave biti oko 350 do 400 kuna najviše - poručio je.
Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici pa će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana.
- Ako obveze ispuni u tom roku, nema nikakvih troškova ovršnog postupka - rekao je Salapić.
Zabrana deložacija u zimskim mjesecima, povećanje iznosa glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može provoditi
Nadalje, deložacije se neće moći provoditi u zimskim mjesecima, konkretnije od 1. studenog do 1. travnja, a novina je i da se iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti povećava s 20.000 kuna na 40.000 kuna.
Predlaže se i mogućnost odgode ovrhe do 30 dana u slučaju sumnje na ništetnost ugovora, dok sud ne provede parnicu. Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.
- Dakle, ubrzavamo i pojednostavljujemo postupak, vodimo brigu da sukladno Zakonu o obveznim odnosima ne narušimo tu ravnotežu između vjerovnika i dužnika. Iako postoje brojni prigovori da smo ovaj zakon stavili više na stranu ovršenika, mi smatramo da se trošak mora platiti, ali cilj nam je zaštita dostojanstva dužnika i da štitimo one nekretnine u kojima ljudi žive - poručio je Salapić.
Prema podacima koje je obradila FINA, stoji u prijedlogu izmjena Zakona, 31. listopada 2020. godine evidentirano je 247.270 građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje što predstavlja povećanje u odnosu na 31. ožujka 2020. godine, kada ih je bilo 238.135.