Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je kako sumnja da će za njegovu SDA biti prihvatljivi prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona kojim se traži da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda te je najavio da će bošnjačke stranke zagovarati "građanski model". Najavio je kako će u suprotnome, ukoliko se nastavi inzistirati na promjenama Izbornog zakona i blokade uspostave vlasti u Federaciji, bošnjačke stranke na izborima 2022. "razbiti takvu blokadu".
- Ako je za nekoga tko sudjeluje u odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje previsoko postavljena ljestvica odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH, rekao je Ljubić kako ga u četvrtak prenose tiskani mediji u Mostaru.
Pojasnio je kako prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora nisu u koliziji sa stajalištima Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji, kako je to sugerirao Bakir Izetbegović. "Naprotiv, apsolutno su u suglasju sa stajalištima Europske komisije", tvrdi Ljubić.
Pojasnio je kako je u izvješću Europska komisija navela upravo odluku Ustavnoga suda BiH u predmetu kojega je on pokrenuo i po kojemu je potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje triju naroda.
Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je nedavno od parlamenta objašnjenje zašto nisu provedene izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, nakon što su poništene odredbe toga zakona kojim se definira način izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, oko čega postoje različita stajališta hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Ustavni sud BiH je ocijenio kako se izborom izaslanika u Dom naroda narušava načelo legitimnog predstavljanja triju naroda i pri tome je naveo kako je prijeporno da se iz svake od 10 županija u Federaciji BiH bira makar po jedan izaslanik. Takva je praksa dovela do toga da se, primjerice, iz Posavske županije koja broji oko 36.000 birača bira jedan hrvatski izaslanik u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao iz Bosansko-podrinjske županija u kojoj živa 24 Hrvata. To je stvorilo razliku u vrijednosti mandata od čak 1400 puta.
O tome kako primijeniti izborni zakon posve različite prijedloge imaju većinske hrvatske i bošnjačke stranke.
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH traže da izaslanike u hrvatskome klubu Doma naroda biraju pripadnici toga naroda, dok bošnjačke stranke zagovaraju ukidanje ili smanjivanje uloge ovog gornjeg, nacionalnog doma federalnog parlamenta.