Nakon što su predstavnici svih građanskih stranaka u BiH oštro kritizirali moguće izmjene izbornog zakona o kojima se trenutačno pregovara a posebice ograničavanje mogućnosti da sve županije županije imenuju zastupnike iz svih etničkih skupina u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, Izetbegović je potvrdio kako je to neprihvatljivo i za vladajuću bošnjačku stranku.
"Najopasnije je uvođenje praga od tri posto što bi značilo da manjinski narodi u određenim županijama neće imati svoje predstavnike u Domu naroda Federacije BiH", kazao je Izetbegović na stranačkoj tribini u Gornjem Vakufu.
Dodao je kako bi odredba po kojoj bi se zastupnici iz sva tri naroda birali samo iz onih županija u kojima živi više od tri posto pripadnika svakog naroda pogodovala samo HDZ-u BiH da dominira procesom odlučivanja u federalnom parlamentu.
Uz to, tvrdi Izetbegović, povećali bi se i izgledi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika da kontrolira srpski klub zastupnika u Domu naroda čime bi se Bošnjacima "napravila kliješta".
"Na taj način bi nam se navukla još jedna luđačka košulja. Slijedi snažan otpor tome, prije svega odredbi o pragu od tri posto", kazao je Izetbegović kako ga citira agencija Fena.
Mediji u BiH objavili su kako Schmidtov ured (OHR) trenutačno pregovara s čelnicima političkih stranaka u zemlji ali i predstavnicima utjecajnih zapadnih država o paketu izbornih reformi koje bi onemogućile blokade u funkcioniranju Federacije a ključni dio je upravo ustroj Doma naroda entitetskog parlamenta s obzirom da to tijelo ima presudnu ulogu pri uspostavi izvršne vlasti jer predlaže predsjednika i dopredsjednike te premijera odnosno vladu.
Uvođenje cenzusa od tri posto na tragu je provedbe presude Ustavnog suda BiH koji je u slučaju "Ljubić" presudio kako Dom naroda nije dom županija pa stoga nije ni nužno da svaka od njih imenuje barem po jednog zastupnika iz svakog konstitutivnog naroda kako je to ranije bio slučaj.
Radna verzija prijedloga OHR-a istodobno predviđa ograničavanje uporabe mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda i to samo u slučajevima izrijekom pobrojanim u ustavu.
Paket o kojemu se vode žustre polemike ni na koji način ne tretira provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta pa tako ni način biranja članova Predsjedništva BiH.
Adis Ahmetović apelirao na Visokog predstavnika da ne mijenja izborni zakon
Zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) apelirao je na Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da ne mijenja izborni zakon ove zemlje.
"Zastupnici njemačkog Bundestaga su u posljednjem tjednu prije ljetne pauze velikom većinom glasali za demokratsku i europsku Bosnu i Hercegovinu. Mi ovu zemlju nećemo ostaviti na cjedilu u ovom položaju. Zato pozivam Visokog predstavnika u BiH da se sada, tako kratko prije izbora u listopadu, distancira od namjere upotrebe Bonskih ovlasti“, priopćio je Ahmetović.
On je poručio da bi duboke promjene trebale biti donesene zajednički s demokratski legitimnim institucijama i proeuropskim snagama.
"Svi njemački think-tankovi, većina znanstvenika i kao i međunarodni stručnjaci ne preporučuju neke od promjena o kojima se raspravlja. Ja apeliram na SAD, Veliku Britaniju i Visokog predstavnika da poslušaju ove glasove i uklope ih u svoje odluke", poručio je socijaldemokratski zastupnik i izvjestitelj zastupničkog kluba vladajućeg SPD-a za zapadni Balkan.
"Nemojmo o sudbini ljudi odlučivati iza zatvorenih vrata. Ono što se trenutno događa u Bosni i Hercegovini nikada, i to kažem iz perspektive njemačkog zastupnika, ne bi dozvolili u našoj zemlji. Ova mjerila moramo poštivati i kad se radi o sudbini drugih", zaključio je Ahmetović.
On je time reagirao na naznake da bi Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt (član demokršćanskog CSU-a) mogao posegnuti za tzv. Bonskim ovlastima koje mu omogućavaju zakonske promjene mimo institucija u BiH i promijeniti izborni zakon i način izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
Navodni dokument OHR-a predviđa kako bi se ubuduće u klubove naroda delegiralo zastupnike tri konstitutivna naroda samo iz onih županija u kojima oni čine najmanje tri posto stanovnika.
Ahmetović je jedan od idejnih začetnika nedavno donesene rezolucije Bundestaga o BiH koja je izazvala sukob s, također socijaldemokratskim zastupnikom Josipom Juratovićem, koji je tražio da se pored Milorada Dodika i Dragana Čovića u rezoluciji spomene i Bakir Izetbegović kao nositelj nacionalizma u BiH što je odbijeno.