Ovršni zakon našao se pred saborskim zastupnicima. Konačni prijedlog predviđa smanjenje troškova ovrhe, dok deložacije tijekom zime, bez obzira na okolnosti, nisu moguće od 1. studenog do 1. travnja. Ovrha se vraća u nadležnost suda, a Fina i javni bilježnici postaju njihovi povjerenici.  Postupak bi se pokretao na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem, a cilj Vlade je unaprijediti i pojednostaviti ovršni postupak kako bi se provodio brzo, učinkovito i ekonomično te zaštiti dostojanstvo ovršenika da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Upravo digitalizacija postupka trebala bi osigurati ubrzavanje postupka. Zakon predviđa i manje troškove ovrhe. Oni će biti ograničeni i to na sporove do 5000 kuna i na one koji su veći od navedenog iznosa. Predmet ovrhe neće moći biti jedina nekretnina, gdje je iznos glavnice tražbine do 40.000 kuna, a izuzete od ovrhe bit će i božićnice, dnevnice, regresi, uskrsnice, topli obrok.

- Mislim da smo ovime uspjeli uravnotežiti sustav - rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je da se ovim zakonom ništa neće postići. Naveo je da u zemlji imamo veliki broj blokiranih ljudi, a da svi zakoni idu na ruku javnih bilježnika i odvjetnika. Smatra da je njih potrebno isključiti iz postupka, ali i da se treba razmisliti da se isključi i Fina. 

- Sve što predlažete su sitne korekcije, koje donosite u izbornoj godini, koje neće ništa promijeniti - kazao je. 

Upozorio je i da postupci traju predugo. 

- Ako se tražbina ne može naplatiti deset godina predlagali smo da se ti postupci obustave. Ne možemo ljude godinama držati u dužničkom ropstvu, jer time ih tjeramo iz Hrvatske - ustvrdio je Grmoja te pozvao vladajuće da konačno počnu raditi u interesnu naroda, a ne interesnih lobija.

Peđa Grbin (SDP) pogledom na predloženi zakon zaključio je kako je očito postoji politička volja da se u Ovršnom zakonu treba nešto mijenjati, ali da oni koji su za to bili zaduženi nisu znali što bi.

- Uzeli su zakon, počeli su listati po njemu i brljali su. I tako brljajući po zakonu izbrljali su ovo što je pred nama - ustvrdio je. 

Naveo je sustav koji je do sada imao jednog sudionika, a to su javni bilježnici, a od sada dobiva još jednog, a to je sud ne može biti brži, efikasniji ni jeftiniji nego kompliciraniji i skuplji. 

-  Sustav koji ste predložili loš je za sve koji sudjeluju u njemu. Loš je za dužnike, jer će se zbog trajanja postupka povećati kamata koju će morati platiti. Loš je za vjerovnike, jer će im se produžiti rok u kojem naplaćuju svoje tražbine. Loš je i za državu jer će dodatno opteretiti sudove. Loš je i za građane jer će oni sve to na kraju morati sve platiti - rekao je Grbin i pozvao vladajuće da ne donose ovaj zakon. 

Jedino dobro u prijedlogu zakona je, kaže, odgoda njegove primjene do srpnja iduće godine. 

- Tako da još uvijek postoji nada da ćemo moći promijeniti vlast i spriječiti stupanje na snagu ovog štetnog zakona - rekao je Grbin. 

I zastupnik Snage Goran Aleksić predloženi zakon smatra štetnim.