Očito zbog mira u koaliciji, SDP je popustio koalicijskom partneru HNS-u te će imati njihovu ruku za izmjene Izbornog zakonodavstva. No, partneri tvrde da nije riječ o popuštanju nego o dogovoru.

Narodnjacima je bila sporna odredba zakona kojom se određivao zamjenik preferencijalnim glasovima izabranog zastupnika ako on ode na nespojivu dužnost, prestane mu mandat ili se mandat stavi u mirovanje. U prvotnom SDP-ovom prijedlogu stajalo je da će preferencijalnim glasovima izabranog zastupnika zamijeniti kandidat s najvećim brojem preferiranih glasova koji je ostao "ispod crte", pod uvjetom da j e ispunio prohibitivnu klauzulu , odnosno da preferirani glasovi koje je osvojio čine najmanje 10 posto glasova koje je dobila lista na kojoj je kandidiran. Ako se na listi ne bi našao kandidat koji udovoljava prohibitivnoj klauzuli, o zamjeniku izabranog zastupnika odlučivalo bi se po koalicijskom sporazumu, a ako takav nije zaključen, o zamjeniku bi odlučivala stranka čiji je zastupnik član. Dogovorom partnera prihvatit će se amandman HNS-a.

'Mi se uvijek dogovorimo'

- Preferencijalno izabranog zastupnika mijenjat će sljedeći zastupnik iz iste stranke s kandidacijske liste. Prvenstveno se poštiva model preferencijskog glasovanja, znači zamjenjuje ga prvi sljedeći po preferencijalnim glasovima iz iste stranke, a ako takvog nema tada njegovog zamjenika određuje politička stranka. To je suština priče. Nismo mi to tražili. To je bio naš prijedlog s kojim su se kolege iz SDP-a suglasili. Mi se uvijek dogovorimo, a držimo se stare narodne bolje je deset puta razgovarati nego uopće ne razgovarati ili se posvađati - kazao je Milorad Batinić (HNS).

Zašto se onda nudi preferencijalno glasovanje kada se prednost na kraju daje strankama, Batinić odgovara:

- Radi se o listama više stranaka odnosno koalicijskim listama. Preferencijski glas ne znači samo preferencijski glas za ime i prezime nego i za političku stranku. To je naprosto tako - obrazložio je.

Zabrana kandidiranja na izborima

SDP je ponovno izmijenio stav kome zabraniti kandidiranje na izborima. Prvo su željeli zabraniti kandidiranje osuđenima za najteža kaznena djela, ali i onima protiv kojih postoji pravomoćna optužnica. No, sada su suzili tu mogućnost.

- Prijedlog će biti da osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne mogu biti kandidati niti zastupnici dok ne istekne rok rehabilitacije predviđen posebnim zakonom. To će se odnositi samo na one koji su pravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci - izvijestio je Grbin.

'Nećemo razlikovati osuđenike'

Odnosi li se to i na osuđene za kaznena djela u prometu, Grbin je rekao:

- Ako je sud odlučio da je pojedino kazneno djelo toliko teško da mu je izrekao kaznu zatvora u periodu duljem od šest mjeseci onda je to odluka suda i mi ćemo to poštovati. Nećemo razlikovati kaznena djela, nećemo razlikovati osuđenike - poručio je.

Tako će se oni protiv kojih postoji pravomoćna optužnica i dalje moći kandidirati na izborima . U praksi to znači da će se na izborima moći kandidirati Branimir Glavaš i Milan Bandić, ali ne i Radimir Čačić.

U saborskim kuloarima već se počelo tumačiti da se pod pritiskom HNS-a zapravo donosi "Lex Čačić".