Ministar graditeljstva Predrag Štromar danas je održao sastanak s predstavnicima Grada Zagreba, građevinara, arhitekata i Ministarstva kulture i predstavio nacrt novog zakona po kojem će se obnavljati glavni grad nakon potresa. Novi zakon će biti u velikom dijelu sličan onom po kojem se obnavljala Gunja i ostala poplavljena područja prije šest godina, ali imat će i razliku zbog specifičnosti središta Zagreba u kojem su zgrade u sklopu štićenog kulturnog dobra. Zakon se odnosi i na uništene objekte u rubnim dijelovima Zagreba, ali i na općine u Krapinsko zagorskoj županiji. 

Država i Grad Zagreb će obnavljati javne objekte, svatko s obzirom na vlasništvo. Ali što će biti s privatnim vlasništvom? Štromar kaže da će biti slično kao i u Gunji.

- Prijedlog je da se ljudima osigura određeni iznos koji mogu dobiti  ako žele sami obnoviti svoje zgrade. Taj iznos još nije definiran, on će ići nakon usvajanja zakona, kroz posebni pravilnik. Ako se ne odluče sami na obnovu, država će osigurati projekt i ulaganje u statiku zgrade tako da mogu u budućnosti izdržati potres. Krovovi i dimnjaci bi se trebali sanirati iz pričuve tih zgrada koju stanari plaćaju, a država neće pokrivati niti unutarnje uređenje zgrada - kaže nam Štromar. 

Što se tiče obiteljskih kuća, koje nisu u središtu Zagreba, oni će također imati isto pravo na obnovu. S tim da ako se nekome bude morala srušiti kuća, država će napraviti novu. Ali to ne znači da će dobiti istu kuću. Primjerice ako je dvoje ljudi živjelo u dvokatnici, dobit će manju kuću. Ali ako je primjerice peteročlana obitelj živjela u maloj kući od 60-ak kvadrata, oni će dobiti veću.

- Te kuće će biti montažne jer je to najbrže. Svima će se osigurati zamjenski smještaj, kao i onima iz centra grada dok budu trajali radovi - kaže Štromar. 

On kaže da ne vjeruje da će se i jedan objekt u središtu grada morati rušiti i da se svi mogu sačuvati ulaganjem. Ali još se čekaju procjene oštećenja koje moraju završiti kako bi se napravila bilo kakva analiza. Iako je prijavljeno 26.000 oštećenih objekata, to znači i toliki broj zgrada, jer iz iste zgrade je znalo biti i po nekoliko prijava. Objekti će biti u šest kategorija oštećenja. 

Kada se obnavljala Gunja, javnim pozivom su se tražili izvođači radova. Svi su nudili svoje cijene, a onda je država napravila prosjek ponuđenog nakon što je odbacila najviše i najniže. I ta ista cijena radova je ponuđena svima koji su se javili. Problem je nastao što je taj prosjek bio previsok, pa su preprodali radove i zadržali postotak. Realna vrijednost obnove kuća u Gunji je bila znatno niža od one koju je država platila. U Zagrebu je to kompliciranije s obzirom na različitost zgrada i zato što su štićeno dobro. 

- Natječaj će biti za izvođače, ali on će biti pojednostavljen i neće se primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Pazit ćemo jako na transparentnost troškova i da građani mogu vidjeti gdje je svaka kuna potrošena - obećava ministar. 

Zakon bi trebao biti brzo gotov i izglasan, a na osnovu procjena oštećenja će se tražiti i pomoć Europske unije. Koliko će koštati obnova još se niti ministar ne usudi prognozirati. Morat će se uključiti osim države i Grad Zagreb, te računa i na međunarodnu pomoć.