Express: Već devet kvartala naše gospodarstvo propada, to je posve očito. U rast i oporavak više nitko ne vjeruje. Slovenija je, za razliku od nas, izašla iz recesije, gospodarski joj je rast veći od dva posto, slično kao i Srbiji koja je, doduše, još debelo iza nas. Nije li vrijeme da pozovemo MMF, budući da sami ne znamo naći čak ni put do puta izlaska iz krize, da parafraziramo bivšu premijerku, gospođu Kosor.
MMF je jedna od mogućnosti koju, sigurno, ne treba odbaciti. Stanje gospodarstva i javnih financija je ozbiljno. Iako naše stanje nije najgore među usporedivim državama, brinemo se zbog trendova. Već smo godinama u recesiji. Ipak, dočekali smo i jedan pozitivan podatak. Nešto je porasla industrijska proizvodnja, nadajmo se da će to biti trend.
Express: Da, možemo se nadati, ali još nije jasno je li taj rast izraz činjenice da smo dotakli dno pa možemo samo rasti - što zvuči previše optimistično - ili je možda riječ o nekom slučajnom faktoru. Ne vidimo sustavan izlaz iz ovoga stanja. Ne vidimo nikakvu osmišljenu politiku?
Nažalost, na pitanje što je pravi odgovor na krizu, i nobelovci se spore: je li to štednja, poticanje potrošnje, pa time i proizvodnje. Sigurno, troškove javnog sektora treba imati pod nadzorom i štedjeti na svakom nepotrebnom izdatku. Ali, društvo je mnogo više od puke matematike. Riječ je o ljudima, njihovu standardu, mogućnosti da zadovoljavaju potrebe na razini pristojnog života. Smanjivanje troškova u javnom sektoru sigurno može biti jedan od faktora olakšanja položaja gospodarstva. Ali moramo znati da to može dovesti do gubitka radnih mjesta u javnom sektoru, jačanja socijalnih problema i pada kvaliteta javnih usluga do kojih svi mnogo držimo. Do koje mjere možemo štedjeti a da ne ugrozimo ionako ugrožen osobni standard građana od kojih su mnogi već sada siromašni, zdravstvo, iole prihvatljivu razinu mirovina, načelno besplatno školovanje djece...?
Express: No mi i dalje svakodnevno svjedočimo očajnoj tromosti naše administracije, zbog koje njemački, kineski i japanski ulagači plaču, da ne spominjem naše...
Ono što sigurno možemo i moramo bolje jest područje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa te uklanjanje svih zapreka investicijama i poduzetništvu, ne samo velikim, strateškim investitorima nego i malom i srednjem poduzetništvu.
Ne zaboravimo, malo i srednje gospodarstvo zapošljava velik dio naših građana. Rekao bih, prava mjera štednje, poticanja investicija i promjena poduzetničke klime u pozitivnu, formula su koju je lako izgovoriti, nije lako pronaći. Zato, uz matematiku, trebamo i socijalni dijalog, ozbiljnu raspravu o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima u kojoj će se sve strane, sindikati, poduzetnici i politika, vladajuća i oporbena, biti u stanju naći održiv kompromis. Vidim barem tri reforme o kojima bi hitno trebalo naći globalni društveni dogovor: zdravstvo, mirovinski sustav i lokalna samouprava s decentralizacijom. Sva ta tri područja imaju izniman utjecaj na kvalitetu života građana ali, izravno ili neizravno, i na gospodarski razvoj.