Stvarno sam se ugodno iznenadila kada sam vidjela da sam svrstana na Stanfordovu listu najutjecajnijih znanstvenika. Nisam nikad o tome razmišljala, a osjećaj pronaći se uz najcitiranije i najutjecajnije svjetske znanstvenike je izvrstan i predstavlja svojevrsnu čast, rekla je profesorica Ivana Tlak Gajger (42) s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu koja se dugo godina bavi istraživanjem područja zaštite zdravlja pčela.
Suradnja sa znanstvenicima iz svijeta
Istaknula je da je ključni dio ovoga uspjeha je njena bogata međunarodna suradnja i sudjelovanje u radu s brojnim istraživačkim skupinama znanstvenika diljem svijeta. Za 2022. godinu, jedina je na listi sa svoje instituciji te ujedno i zaslužna za prvo pojavljivanje Veterinarskog fakulteta na istoj listi.
- Poruka mlađim kolegama je da nikad ne treba odustati od svojih ciljeva, a posebice ako im područje od istraživačkog interesa predstavlja svojevrsnu strast i zadovoljstvo. Trud se kad tad isplati, poručila je Tlak koja na fakultetu radi 18 godina.
Rad s pčelama, započela je prvim radnim danom na fakultetu. Danas si ne može zamisliti dan bez njih.
S pčelama je i u slobodno vrijeme
- Danas ne bih mogla reći da radim s pčelama nego da živim s njima jer ne provodim s njima samo svoje vrijeme na poslu već im i dobar dio svog slobodnog vremena. One čine dio mog života i tako ostvarujem svoju životnu misiju povezivanja znanosti i struke. Moja poruka je da zajedno čuvamo pčele - rekla je Tlak Gajger.
Svoju ljubav prema pčelama pokušava prenijeti i na studente, koji pokazuju zainteresiranost baš za ovo područje veterine.
- Naravno, zainteresiranost varira od generacije do generacije. Svakako uvijek na Zavod dolazi 10-tak studenata volontera koji se rado uključuju u stručni rad ali i posebne događaje za promociju pčelarstva poput Noći muzeja ili Farmice, rekla je Tlak Gajger.
Doktorati o pčelama
Također se pohvalila da je u svom dosadašnjem radu mentorirala preko 40 diplomanata i da će uskoro imati obranu doktorskog rada četvrtog studenta četvrtog studenta na doktorskom studiju s temom vezanom za za biologiju ili patologiju pčela. Na fakultet dolaze i studenti iz inozemstva koji također pokazuju zainteresiranost i za obvezne i izborne kolegije vezane uz pčele.
Profesorica Tlak Gajger, osim u nastavi sudjeluje i u nekoliko projekata. Posebno je istaknula EU Horizon projekt B-THENET čijom se provedbom želi prepoznati najbolje prakse u pčelarstvu te promoviranjem inovativnosti pomoći modernizirati europski pčelarski sektor. Glavni cilj projekta je proširiti i podijeliti znanje i vještine uvježbavanjem korisnih i primjenjivih najboljih pčelarskih praksi i biosigurnosnih mjera na lokalnoj razini.
Naglasila je da ljudi puno toga mogu naučiti od pčela.
- Jako su organizirane i često su nazivane super organizmom jer imaju izuzetno dobro raspoređen i slijed i koordiniranost poslova u zajednici. Dobre su i matematičarke, našalila se Tlak Gajger te dodala da trebamo pomoći u njihovj žaštiti.
Dodala je da svaki pojedinac može doprinijeti očuvanju medonosnih pčela, ali još potrebnije divljim pčelama i njihovoj raznolikosti - bumbarima i brojnim vrstama solitarnih pčela. Njima možemo pomoći tako da im osiguramo staništa, odnosno mjesta za gniježđenje i prirodnu hranu.
Kućice i cvijeće za pčele
- Može se postaviti kućica za divlje pčele, ali ne zaboravite da hotel bez restorana nije dobar! Zato obavezno zasijati ili posaditi medonosno bilje, te ostaviti košnju trave za nakon cvatnje. Voditi brigu da nepotrebno ne koristite opasne pesticide u vrtovima, voćnjacima i okućnicama. Općenito je bitno u pčelarstvu podržati lokalnog pčelara nabavom domaćeg meda i drugih proizvoda ili api-usluga, istaknula je.