Italiju, koja je bila epicentar korone u Europi, imaju u susjedstvu, dnevno im ulazi i izlazi nekoliko tisuća onih koji u Italiji rade, a ljetos su im kroz dvorište prošla i dva milijuna turista. No ipak, u kolovozu su imali osam puta manje zaraženih nego također turistička Splitsko-dalmatinska županija, dok već tjednima unatrag imaju minimalan broj zaraženih. Ne, Istru od korone ne štiti Učka, a virus u Puli, Rovinju ili Buzetu nije drukčiji od onoga u Zagrebu i Splitu.
Nešto je drugo u pitanju, što Istru danas čini zasebnom utvrdom, koja koronu jako dobro drži pred svojim zidinama. Jesu, prije svih su, samoinicijativno, uveli određene epidemiološke mjere, ali, još važnije, i da se izrazimo u rimi, Istrani u svoje mjere - imaju vjere. Vjeruju, prije svega, u svoju regionalnu i lokalne vlasti, ona im je važna, a važna im je zato što im sad već desetljećima i daje nešto zauzvrat - gospodarski napredak.
Zbog svoje povijesti i geografskog položaja Istrani su mentalitetno drukčiji od ostatka Hrvatske, i to se pokazalo upravo u ovoj korona krizi. Homogeni su, u borbi protiv malog nevidljivog neprijatelja još ujedinjeniji, složni su. Imaju povjerenja u vlast, pa onda i u lokalni stožer civilne zaštite. Na kraju, odgovorni su - shvatili su da drugog načina nema nego zagristi u “novo normalno” i tako “durat”.
- Mi smo toliko mirni ljudi da nas ni korona neće, dosadni smo joj!”, smije se jedan Buzećanin na pitanje kako im uspijeva broj zaraženih držati na nuli. I sve je zapravo rekao baš onako kako istarski mentalitet, zaslužan za ovo, tumače i sociolozi, epidemiolozi i psihijatri s kojima smo razgovarali.
544 slučaja korona virusa imala je Istra do ponedjeljka
25.973 slučajeva ukupno je dosad u cijeloj državi
Epidemiolog Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, zaključuje kako se, naprosto, mjere više poštuju u Istri nego drugdje. Ima i to svoje razloge, koje su nam rastumačili i drugi sugovornici. Jesu, Istrani su mjere uvodili nešto ranije, ali kad god, i kakva god mjera bila, ona uvijek može ostati samo mrtvo slovo na papiru. Kod njih, očito, nije. Virus je svuda u Hrvatskoj isti, no veliku razliku čine dvije činjenice - koliko se tko zadanih mjera pridržava i koliko se to onda kontrolira.
Mjera na papiru može biti najbolja moguća, ali neće uroditi plodom ako je ljudi ne prihvate, zaključuje dr. Venus. Istrani su prihvatili i drže se onoga što im je zadano. Tamo već dugo, primjerice, nisu dopuštene svadbe s više od 70 ljudi, a poštuje se i preporuka da na vjenčanja ne dolazi rodbina iz cijele Hrvatske. Samo tako virus neće cirkulirati po državi. Istranima ovoga ljeta nisu radili klubovi, ali su im zato kuće s bazenima u kontinentalnoj osami bile iznajmljene cijelo vrijeme.
Prvi su u državi zatvorili škole i vrtiće, ali njihova djeca u školama danas više ne moraju nositi maske. Odavno, na kraju, maske svi moraju nositi u zatvorenom i toga su se pridržavali. Istrani su, nažalost, imali prvu žrtvu COVID-19 u državi, ugostitelja iz Brtonigle, imali su i Italiju preko puta, no brzo su se trgnuli, prebacili u petu brzinu i danas su ispred ostataka Hrvatske, ali i ispred korone.
- Prednost Istre je u dobroj organiziranosti, konzistentnosti i jakom lokalnom stožeru Civilne zaštite. Postoji, međutim, i razlika u ponašanju i odgovornosti samih Istrana. Pokazali su da participiraju odgovornije u poštovanju bazičnih epidemioloških mjera - onih koje su pokazale da štite od nekontroliranog širenja virusa - smatra znanstvenik Ivan Đikić.
Istra je, dodaje, ljeti imala najviše turista u Hrvatskoj, zbog čega je, statistički, u nju sigurno ušlo i najviše zaraženih gostiju, no sve su uspjeli anulirati koordiniranim radom i trudom lokalnog stožera i građana, zaključuje Đikić. Ne prihvaća tvrdnje da u Istri postoji veći kolektivni imunitet na korona virus nego drugdje. Za to, kaže, nema nikakvih dokaza. Vrlo je malo vjerojatno da je istarski kolektivni imunitet - kojim bi se danas mogla pravdati njihova gotovo pa savršena epidemiološka slika - veći nego drugdje, smatra Đikić.
Nemoguć je, dodaje, upravo zbog rigoroznijih epidemioloških mjera koja je Istra, ranije od svih, imala i zbog činjenice da su se njezini građani tih mjera onda i pridržavali. Pitanje za sociologe i poznavatelje ljudskoga uma i duše - zašto su Istrani poslušniji i odgovorniji od ostalih, da možemo biti samo ljubomorni na njih?
- Nekoliko je faktora zbog kojih se Istra drži ovako dobro, a jedan od njih je način funkcioniranja lokalnih i regionalnih institucija. Istarski je regionalni identitet od 90-ih naovamo jako utjecao na to da su njihovim građanima lokalne i regionalne institucije važne. Oni se sa svojom županijom identificiraju, što drugdje nije slučaj. U ostatku Hrvatske će građani reći da su županija ‘političari, uhljebi’, no u Istri ona ima visoku raznu identifikacije, oličenje je autonomije. Ljudi na čelu tih institucija znaju pak da građani od njih nešto očekuju - tumači prof. dr. sc. Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Kad su u Istri izbori za župana, oni su ljudima važni, kaže sociolog dodajući kako u toj županiji vlada dvostrana sprega - onih koji od vlasti nešto očekuju i vlast koja to nastoji ispuniti i ispunjava. U Istri se događa napredak, zbog kojeg ljudi imaju razloga vlastima vjerovati, pa tako onda vjeruju sad i lokalnom stožeru, zaključuje Bagić.
U obrani protiv korone svakako, kaže, pomaže i činjenica da Istra nema velikih gradskih središta, pa onda ni masovnog javnog prijevoza, velik je njezin dio u ruralnim krajevima pa je širenje virusa lakše kontrolirati, no stvar je i u tome da Istrani, kaže profesor, ne inzistiraju na tradicionalnom načinu prakticiranja običaja - vjenčanja, pogreba, vjerskih obreda...
- Ranija istraživanja pokazuju da je Istra po stavovima najmanje tradicionalna regija pa je razumljivo da su ljudi tamo u koroni lakše odustali od uobičajenih vjenčanja, obiteljskih i drugih proslava, koje su se pokazale kao najčešća žarišta. U Slavoniji je, primjerice, ljudima puno teže odustati od toga - zaključuje sociolog. Psihijatar Hrvoje Handl iz bolnice Sv. Ivan u Zagrebu nudi još zanimljivijh objašnjenja.
- Istrane, politički homogene, spaja zajednički interes u mnogočemu, pa tako i u ovoj bitki protiv virusa. Žele nam i pokazati da su bolji - to je izvrstan poziv na svojevrsno natjecanje u ovom - kad bi ga i drugi htjeli prihvatiti - kaže dr. Handl. Autonomija je Istrane učinila otpornijima na agense izvana, dodaje. Ujedinjeni u strahu od korone, Istrani su kao jedna osoba. Osim toga, kaže, vode ih ljudi koji ne prave izuzetke i čija pravila vrijede jednako za sve.
- Na nacionalnoj razini je vrijedila ona ‘Quod licet Iovi, non licet bovi’ pa mjere nisu vrijedile jednako za sve. U Istri su bili jako principijelni i, što je jednako važno, uvijek koji korak ispred virusa, mislili su i misle unaprijed. Hrabriji su, odlučniji i konzistentniji, baš kakav bi i svaki roditelj trebao biti. A u ovom slučaju autoritet jest roditelj koji djetetu kaže kako se mora ponašati i kamo ide. Ako autoritet vrluda, masa će se raspasti i postat će ljuta. Rast će omnipotencija - moćna obrana u nemoći - zaključuje dr. Handl.
Čelnika istarskog stožera Dinu Kozlevca brojni su Istrani prozvali “Capo”. Skromno, ali odlučno on sam kaže kako tu “nema previše filozofije”. Stožer civilne zaštite je, prije svega, godinama formiran od isključivo stručnih ljudi, navodi prvi razlog uspjeha.
- Uz mene su ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić, epidemiologinja dr. Jasna Valić, epidemiolog dr. Aleksandar Stojanović, ali i drugi kolege, ljudi s kojima obožavam raditi. Imamo sjajnu ekipu epidemiologa, velikih entuzijasta, o kojima najviše ovisi brzina lociranja problema - kaže Kozlevac. Svi rade danonoćno kako bi situacija u Istri i dalje bila više nego dobra.
- To vam je čisti istražiteljski posao koji podsjeća na policijski te uključuje puno psihologije i razgovora s ljudima. Tim ljudi s kojim radim ponekad pada s nogu, ali i dalje ne posustaju. Kad se virus locira i što prije ograniči, onda se tom mjerom onemogućuje njegovo kretanje među populacijom. Svima nam predstoji da upravljamo krizom tako da ili donosimo mjere koje zaoštravamo ili pak mjere kojima popuštamo. U Istri djeca danas ne nose zaštitne maske u školama, što je moguće kad imamo dobru situaciju - ističe Kozlevac. Nema stajanja ni kad su u pitanju razni eventi, koncerti, svadbe, programi, fešte...
- Mora se tražiti suglasnost stožera i odrediti epidemiološki uvjeti. Već dulje ne dopuštamo, primjerice, svadbe iznad 70 ljudi. Molimo ljude da ne zovu rodbinu iz drugih krajeva Hrvatske, nego da se šira fešta odgodi za drugu godinu. Sve druge manifestacije su održane - kaže istarski “capo”. Održan je Pula film festival, trka na prstenac, autotrka u Buzetu... Važno je i to, dodaje, da se vlast - od župana do načelnika općina - dosad ni jednom nije umiješala u odluke stožera. Ključno je, na kraju, što se većina ljudi mjera i pridržava.
- Građanima, ali i turistima još jednom zahvaljujem jer bez interakcije, suradnje i povjerenja nema rezultata - zaključuje Kozlevac. Posebno zahvaljuje onima koji, trbuhom za kruhom, svakodnevno prelaze granicu s Italijom i Slovenijom.
- Zasad nismo imali slučaj da je virus došao od tih ljudi, što znači da se pridržavaju svih mjera kad idu raditi u Italiju i Sloveniju. U ožujku je u Italiji virus dnevno ubijao ljude. Imali smo sreću s dr. Vanesom Gregorc, onkologinjom iz Milana, podrijetlom iz Pule, koja nas je nekoliko puta zvala, molila i predlagala da što prije uvedemo mjere, da ne radimo pogrešku koju je učinila Italija. Na temelju svega toga beskompromisno smo odlučili što činiti i virus smo brzo stavili pod kontrolu. Tu nema mjesta politici, špekuliranju i taktiziranju - zaključuje Kozlevac. Mjere se mora donositi brzo i beskompromisno, i nitko ne misli na sebe, nego se daje u potpunosti.
Što je dopušteno Jupiteru, nije volu, vidjelo se, s druge strane, počesto na nacionalnoj razini. I puno, puno jupiterskog uplitanja u odluke, zbog čega smo svi osjetili da nam se nabijaju rogovi. Istrani su s koronom zaplesali oštri tango, a ne “stiskavac”. Razumiju da korona ne bira domaćina i da će nestati samo ako je se spriječi da s jednoga prelazi na drugog. Istrani su, međutim, u korona krizi pronašli i dodanu vrijednost.
- Izabrali su, kao i mi na Kvarneru, da ovo bude godina ‘novog normalnog’, pa se išlo u smjeru mirnijeg, ali i kvalitetnijeg turizma, gastronomski još boljeg i bogatijeg, otkrivajući nove turističke vrijednosti koje imaju i imamo. Gostima su se ponudili uživanje na izoliranim lokacijama, cikloturizam, najam manjih brodica za otkrivanje pustih uvala, OPG-ova... Sve je to još jedna dodana vrijednost koju treba razvijati i dalje - kaže nam bivši ministar turizma Gari Cappelli.
- Istra je prije 15, 20 godina Hrvatskoj otkrila kontinentalni turizam, a sad joj otkriva nove vrijednosti, u svakome pogledu - zaključuje nekadašnji ministar.
Više pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 16. listopada