Istražitelje USKOK-a zanima i pod kojim uvjetima je i tvrtka HEP Plin kupovala plin, a za pretpostaviti je da se radi o kupnji od tvrtke DXT International sa sjedištem u Luxemburgu koja ima i svoju podružnicu i dozvolu za poslovanje u Hrvatskoj.
Iz HEP-a su nam u svom odgovoru opovrgnuli da su istražitelji "upali" u sjedište HEP Plina, nego da su samo tražili pisanim putem dostavu određene dokumentacije. Pisani zahtjev je donio dostavljač, a zbog tajnosti istrage nisu mogli službeno odgovoriti o kojim se točno ugovorima radi.
- Istražitelji USKOK-a jučer nisu bili u prostorima HEP-a. Zaprimljeno je službeno pismeno MUP-a. S obzirom da su radnje koje provode nadležna državna tijela tajne, ne možemo komentirati ostale pojedinosti iz Vašeg upita. Možemo tek potvrditi da HEP uvijek i u potpunosti surađuje sa svim nadležnim državnim tijelima – odgovorili su nam iz HEP-a.
DXT je u krajnjem vlasništvu trgovca energentima Brune Bolfija i ima razgranatu mrežu povezanih tvrtki u Europi. Ta tvrtka nije obuhvaćena USKOK-ovom istragom o velikoj plinskoj pljački u Ini gdje je ta tvrtka oštećena za više od milijardu kuna. No, upravo DXT je omogućio masnu zaradu menadžeru Ine Damiru Škugoru i njegovim partnerima. Jer su oni bili krajnji kupac jeftinog Ininog plina, a onda su dio tog istog plina prodavali po tržišnim cijenama i samoj Ini, ali i HEP Plinu.
Škugor je po cijeni nižoj od 20 eura za megavatsat prodavao Inin plin iz iscrpljen u Hrvatskoj tvrtki OMS upravljanje njegovih partnera Josipa Šurjaka i Gorana Husića. Dio je prodao direktno, dio preko Plinare istočne Slavonije. OMS je zatim po tržišnim cijenama od 60 do 210 eura za megavatsat prodavao plin DXT-u od lanjskog srpnja, pa do ovog kolovoza. I tu je nastala zarada od milijardu kuna.
Ali veliki dio plina koji je kupio DXT uopće nije napustio Hrvatsku. Točne količine su nepoznate. USKOK samo navodi da je Škugor od DXT-a kupovao plin za Inu po tržišnim cijenama.
Također, HEP je već potvrdio da je od početka godine do 30. lipnja kupio plin od DXT-a. Kako su ranije objasnili, on je jedan od 14 dobavljača, a od njih je kupljeno tri posto potrebnih količina plina. Cijenu i točnu količinu nisu otkrivali, ali kažu da je sve kupljeno na natječaju.
- Kod nabave plina HEP odabire najpovoljniju ponudu i ugovara cijenu koja u tom trenutku odgovara cijenama na europskom tržištu. Ugovorena cijena je nepromjenjiva za vrijeme trajanja ugovora te ne može biti veća od tržišne cijene – rekli su ranije iz HEP-a.
Vlada je inače dala početkom lipnja nalog HEP-u da kupio preko 270 milijuna kubika plina za popunu skladišta za ovu zimu, što je i učinjeno. Vlada je jamčila HEP-u i za kredit od čak 400 milijuna eura koji je bio potreban za tu kupovinu. Ali javnost ne zna od koga i po kojoj cijeni je kupljen taj plin jer HEP to pravda poslovnom tajnom.
Inače, nakon afere u Ini, Vlada je naložila u rujnu da Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodati HEP Plinu i to po fiksnoj cijeni od 41 eura za megavatsat.