Kad smo shvatili da su Židovi progonjeni, nitko nam nije trebao objašnjavati da je tim ljudima potrebna pomoć. Pružanje pomoći siromašnim i progonjenim ljudima je nešto smo naslijedili s majčinim mlijekom. Moto naše obitelji uvijek je bio i uvijek će biti - Čast i dobročinstvo.
Zato sam ovo učinio ...
Ovo je dio govora, danas pokojnog Jakše Kalogjere na ceremoniji dodjele medalje Pravednika, u Zagrebu 2002. godine. A on je bio samo jedan od 118 Hrvata koji su proglašeni Pravednicima među narodima.
O tim ljudima novinarka, kritičarka i publicistkinja Branka Sömen napravila je izložbu Pravednici među narodima - Hrvatska koja se danas, na Dan sjećanja na Holokaust, otvara u zgradi Ujedinjenih Naroda u New Yorku u organizaciji Ministarstva Vanjskih i Europskih poslova RH i Stalne Misije RH pri UN-u.
- Moja je namjera bila prikazati Hrvatsku kao zemlju u kojoj su se hrabri, pošteni ljudi odupirali ustaškim zločinima spašavajući Židove često žrtvujući i vlastite živote. Želim pokazati da je u Hrvatskoj bilo pojedinaca koji nisu ostali ravnodušni prema strašnim sudbinama Židova. Riskirali su svoj život vođeni maksimom 'Ljubi bližnjega svoga kao sebe.' - kaže nam Branka Sömen. Na ideju za izložbu "Pravednici među narodima" - Hrvatska došla je u vrijeme dok je obavljala dužnost zamjenika generalnog konzula u Los Angelesu.
Izabrala 24 priče koje predstavljaju 47 Pravednika
- Povod je bila knjiga Miriam Steiner- Aviezer i izložba o Hrvatskim Pravednicima koju je organiziralo naše Veleposlanstvo u Argentini. Kasnije, uz pomoć članova Američkog židovskog odbora, Muzeja tolerancije i Centra za židovske studije pri UCLA u Los Angelesu ali i razumijevanju tadašnjeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, napokon u jesen 2010. organizirali smo izložbu u Los Angelesu kojoj je bio nazočan i sam predsjednik - priča nam Branka Sömen. Tri godine kasnije, izložba je organizirana u Chicagu, a potom i u Houstonu.
- Da bi ostvarila plan organiziranja Izložbe u Ujedinjenim narodima u New Yorku kandidirala sam i prošla na natječaju MVPE-a u ljeto 2018. Termin za siječanj 2019. bio je zauzet, pa smo prihvatili onaj za siječanj 2020. godine - kaže autorica izložbe. Ukupni broj Pravednika među narodima – Hrvatska, do danas uključuje 118 Hrvata koji su spasili živote Židova.
- Oni su zapravo tako djelovali u ime cijelog čovječanstva tijekom barbarskog razdoblja i nesvjesno se vodeći rečenicom iz Talmudu, koji kaže da 'Tko spasi jedan život spašava cijeli svijet', što je urezana na medalji koja se dodjeljuje Pravednicima - ističe Sömen.
Za izložbu u New Yorku izabrala je 24 priče koje predstavljaju 47 Pravednika, muškaraca i žena koji su spasili živote mnogih svojih sunarodnjaka Židova.
- Željela sam pokazati da su među Pravednicima iz Hrvatske bili ljudi iz svih slojeva društva - intelektualci, akademici, znanstvenici, liječnici, umjetnici, direktori, slikari, hotelijeri, industrijalci, seljaci, svećenici, redovnice, inženjeri, radnici, studenti, kućanice,.. Ljudi u svijetu, kao i ljudi u Hrvatskoj, znaju vrlo malo ili ništa o ovom specifičnom dijelu hrvatske povijesti i istinskim herojima, Pravednicima, koji su u opasnim situacijama zaštitili živote drugih i spasili ih od smrti. Ova izložba ne samo što odaje počast Židovima žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, nego je i priča o običnim i hrabrim građanima Hrvatske, anonimnim herojima, koji su zauzeli stav protiv ustaških zločina spašavajući Židove od progona i ubojstava. Tekstovi i fotografije prikazane su na 29 panoa i svjedoče o požrtvovnosti, hrabrosti i nesebičnosti njihovih djela - objašnjava Branka Sömen.
Hrvatski pravednici
Naglašava kako u svim pričama tih istinskih junaka nailazi na veliku ljubav i poštovanje prema bližnjemu, bez obzira radilo se o siromašnoj seoskoj obitelji Kumrić ili o svećeniku Dragutinu Jesihu, časnoj sestri Amadeji Pavlović, djevojci Štefaniji Podolski, redatelju Branku Baueru i njegovom otcu Čedomiru, svjetski proslavljenom stolnotenisaču Žarku Dolinaru i njegovom bratu Borisu, autoru Hrvatske enciklopedije Mati Ujeviću, novinaru Rudiju Roteru, velikom broju liječnika i mnogih drugih časnih, hrabrih ljudi iz svih krajeva Hrvatske.
- Posebno dirljiva je priča o „bebi iz paketa“, djevojčici, maloj bebi koju je majka, da bi ju spasila iz logora poslala u zagrebačku Židovsku općinu u paketu. Djevojčica Dina Marija Buchler, danas Chen, preživjela je zahvaljujući nesebičnoj ljubavi i pažnji Djine Gertrude Beritić i njezinog sina Tihomila koji su je odgajali i čuvali sve do dolaska njezine tete iz partizana i odlaska u Izrael - priča nam Branka Sömen.
Gotovo su, dodaje, filmski nestvarne i tri ljubavne priče. Posebno ona Ivice Vranetića koji je već sa 17 godina počeo spašavati ugrožene Židovske obitelji koje je susreo nedaleko Topuskog.
- Zaljubio se u mladu udovicu Emu Montiljo koja je bila u bijegu s majkom i kćerkicom. Poslije rata Ema je otišla u Izrael gdje se udala. No, nije prekinula kontakt s Ivicom. Nakon 20 godina, napokon se rastala i Ivica Vranetić je otišao u Izrael gdje su se on i Ema vjenčali živeći zajedno 35 godina sve do njezine smrti. On je umro 2010. u Izraelu. - kaže nam autorice izložbe.
Zlatan i Milica Uglješić spasili su djevojku Veru, koju je Zlatan nakon Miličine smrti oženio i odselio s njome u Izrael.
Frano Krtić, kasnije ugledni osječki glumac, spašavao je mnoge Židove, među njima i Juditu, Ditu Papai i njezinu majku. Dita je bila ljubav njegova života o kojoj je napisao i istoimenu knjigu.
Branka Sömen planira, zajedno i uz pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova, izložbu prikazati u Berlinu, Pragu i Jeruzalemu, a nada se da će izložbu moći vidjeti i u Hrvatskoj. Želja joj je da prvi grad u kojem bude prikazana bude Osijek.