Nisam iznenađen što 19 prvašića ponavljača u Osnovnoj školi Drnje dolazi iz naše zajednice, kaže nam Franjo Horvat, predsjednik udruge Roma koprivničko–križevačke županije “Korak po korak”.

Broj od 142 prvašića ponavljača ove godine u Hrvatskoj šokirao je javnost te izazvao brojne polemike o tome tko je odgovoran za takvu situaciju i zašto su uopće sedmogodišnja djeca na početku školovanja dovedena u takav položaj. Stoga smo posjetili romsko naselje Drnje-Botovo u Koprivničko-križevačkoj županiji, odakle dolazi najviše ovogodišnjih ponavljača.

Dolaze ranije na nastavu

- Većina naših prvašića nema elementarno znanje hrvatskog jezika jer u obiteljima govore jezikom Roma Bajaša. Isto tako, naselja poput ovoga su bez struje, tekuće vode... Sve to utječe na razvoj djece - pojašnjava Horvat.

A to nam potvrđuje i Verica Oršoš (28), čiji sin Gabrijel ponovno ide u prvi razred. I dok kroz neasfaltirano naselje ledeni vjetar diže prašinu, ona nam priča kako njezino dijete nije svladalo jezik jer živi u brojnoj obitelji koja se smjestila u jednoj prostoriji ne većoj od 20-ak kvadrata.

- Mi nismo ljuti ni na koga u školi jer smo svjesni da djeca iz naselja ne znaju jezik. U školi si daju truda da im pomognu, ali je to nedovoljno da bi u kratkom vremenu uspjeli savladati gradivo - rekla nam je mlada žena koja uskoro očekuje deveto dijete. Mali Gabrijel se sramežljivo stisnuo uz majku i rekao nam da voli ići u školu. A tako razmišljaju, kažu nam, i ostala djeca iz tog naselja. Ravnatelj Ivan Pikivača, koji je i sam nekad bio učitelj, otvoreno analizira problem:

- Glavni problem je taj što djeci čiji su roditelji nepismeni nema tko pokazati i pomoći. Djeca čiji su roditelji završili barem osnovnu dobri su učenici. Inače, djeca vole školu i na poslijepodnevnu nastavu dolaze i po dva sata ranije. Za tu smo djecu angažirali stručne suradnike volontere koji im pomažu.

Pikivača kaže da ni jedan učitelj nije sretan kad zaustavi dijete u prvom razredu, ali da je to bolje nego da ga pusti. Ta djeca, kaže, već u drugom razredu ne mogu hvatati gradivo i vrlo brzo odustaju od škole.

Sami u kući bez grijanja 

Slična je situacija i u Međimurskoj županiji, u kojoj 15 malih učenika ove godine ponavlja prvi razred osnovne škole, većinom djeca iz romskih obitelji.

- Oni polaze 10 mjeseci predškole i odgojiteljice puno naprave, ali to nije dovoljno da bi s lakoćom mogli pratiti nastavu. Naša stručna pedagoška procjena je da ih što manje rušimo. Puno se trudimo uspostaviti bolju komunikaciju s roditeljima. Ta djeca nemaju obiteljske pomoći, životni uvjeti su većinom deprimirajući. Lani su pala dva učenika prvog razreda. Trebao je pasti gotovo cijeli razred, ali ih je razrednik pustio. Jedan od učenika ima čak 289 sati izostanaka. Kod kuće smo zatekli stanje koje je zahtijevalo uključivanje Centra za socijalnu skrb. Djeca su bila sama kod kuće, slabo odjevena, u kući nije bilo grijanja. No ima i lijepih primjera gdje roditelji redovito šalju djecu u školu i vrtić. Oni postižu dobre rezultate u školi - kaže ravnateljica Maja Tepalović.