Što se tiče i financijskog, ali i strateškog stajališta, čak i u Uredu predsjednice smatraju da je izraelska ponuda najpovoljnija za Hrvatsku.
Isti stav zastupa i ministar Krstičević te stručno povjerenstvo MORH-a, pa je tako malo vjerojatno da će premijer Plenković biti protiv nabave 12 rabljenih borbenih aviona F-16 Barak.
Vijeće za obranu preporučit će Vladi u utorak donošenje odluke o sklapanju ugovora s Državom Izrael.
Na samoj sjednici Vijeća njegovim će članovima biti prezentirane sve četiri ponude - američka, grčka, izraelska i švedska, te će se donijeti preporuka Vladi koja za nju nije obavezujuća.
Kako saznaje Jutarnji list, nekoliko je elemenata prevagnulo na stranu Izraela.
Cijena, naoružanje, edukacije...
To je, prije svega, cijena paketa. Za oko 500 milijuna dolara Hrvatskoj se nudi 12 moderniziranih borbenih aviona F-16 Barak, s naoružanjem, dva simulatora, borbena obuka pilota te garancija Izraela da iza cijelog posla stoji upravo država. Na teret Hrvatske past će prilagodba infrastrukture.
Najveći konkurent Izraelu je švedska tvrtka SAAB koja je ponudila nove avione JAS 39 Gripen. Cijena ovih aviona je oko 700 milijuna eura, no u cijenu nije uključeno naoružanje. Drugi minus švedskoj ponudi je to što iza nje ne stoji država, nego tvrtka iako je to bio jedan od uvjeta. Iz Švedske uvjeravaju da je država iza SAAB-a, no nikad nije došao pismeni dokaz tome.
Kupnja zrakoplova je istovremeno i strateško povezivanje, pa je stoga za Hrvatsku, smatraju u državnom vrhu, bolje strateško vezivanje s Izraelom, pa i SAD-om, nego sa Švedskom.
Izraelska ponuda dobila je zeleno svjetlo nakon što je došlo pismeno uvjerenje da ne postoje skriveni troškovi te da je 500 milijuna dolara konačna cijena. Iz SAD-a došle su i potvrde da su avioni u skladu s NATO-vim standardima te da su kvalitetni. Cijeli zastoj oko prodaje i kupnje aviona dogodi se zbog iščekivanja svih silnih garancija koje Hrvatska trenutno ima.
Novi projekti
No, još uvijek se ne zna koliki će biti trošak eksploatacije u idućih 30 godina koliko se najavljuje da će ih Ratno zrakoplovstvo koristiti.
Postoje i projekti kroz vojnu suradnju. Naime, planira se osnivanje središta za održavanje F-16 u Zrakoplovno-tehničkom centru u Velikoj Gorici te tvornica streljiva.
Nakon što Vijeće u utorak da svoj prijedlog Vladi, ona mora donijeti službenu odluku i potpisati ugovor s ponuditeljem. Iako se ne može predvidjeti kada će se to dogoditi, Ratno zrakoplovstvo bi trebalo krenuti s nabavom što prije. Ministar Krstičević izjavio je kako očekuje dva nova aviona do 2020. godine, a drugih 10 do 2022. godine.
Ratno zrakoplovstvo trenutno raspolaže s osam borbenih aviona za nadzor zračnog prostora. U vojnim krugovima već se neko vrijeme upozorava na mogućnost da Hrvatska kroz nekoliko mjeseci ostane bez sposobnosti nadzora vlastitog zračnog prometa.