Poljska i Mađarska predvode napad na ljudska prava žena i rodnu ravnopravnost. U Hrvatskoj, desni centar traži povlačenje iz Istanbulske konvencije o nasilju nad ženama. Femicid i nasilje nad ženama su u porastu, rodni jaz u plaćama i dalje postoji, a religijske i patrijarhalne vrijednosti su sve izraženije. Koncept rodne ravnopravnosti pod napadom je desničarskih političkih krugova diljem svijeta, uključujući i Istočni Balkan.
Neke su to od tema i zaključaka upravo završene 13. Korčulanske škole - Transformacija politike kroz rodnu perspektivu. Ovaj prestižni think tank u Kulturnom centru Korčula okupio je vodeće mislioce i aktiviste iz cijele Europe. U dva dana, 30. i 31. kolovoza, raspravljalo se o mnogim temama.
Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu
Sve su se teme razvijale kroz rodnu prizmu, uključujući i temu "Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu“, koja se tiče preodgoja čitavog društva i porasta svijesti. Ovo je svakako jedna od tema ključnih za razvoj društva, kao i ekonomska prava, navodi u priopćenju Danijela Stanojević, menadžerica komunikacija CEE Gender Networka.
Predstavljen je projekt CEE Gender Networka o seksualnom uznemiravanju. Mreža je provela niz radionica u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, koje su uključivale sudjelovanje glavne hrvatske TV postaje (HRT), gospodarskih komora, poslodavaca i sindikata. Odziv je bio vrlo pozitivan, s velikom potražnjom za nastavkom projekta.
Pozitivnu socijalnu priču ispričao je aktivist za ljudska prava Demir Mahmutćehajić iz Stoca. Grupa entuzijasta iz tog grada u Hercegovini odlučila je skupiti smeće i razvrstati ga kako bi korisni otpad mogli upotrijebiti za kupnju hrane, goriva i lijekova.
Otkupili smeće za lijekove i hranu
- Otkupili smo 100.000 komada ambalaže, plastične boce, limenke i staklenke. Onda smo organizirali prijevoz više tvrtki da se prebace te ambalaže iz Stoca u Sarajevo. Sve smo napravili jasno, glasno i transparentno, sve smo zabilježili - rekao je Mahmutćehajić.
Ipak, put zemalja Zapadnog Balkana prema EU ostaje spor i pun prepreka. Kada se raspravlja o proširenju, često se zanemaruje aspekt društvenih promjena koje bi proces pristupanja trebao donijeti zemljama kandidatkinjama. Priprema za članstvo u EU ne bi trebala biti samo ekonomska i institucionalna prilagodba. Građani su ti koji bi trebali imati koristi od reformi provedenih u državama članicama. Međutim, ono što trenutno doživljavaju su demokratsko nazadovanje, masovna emigracija i povećane nejednakosti. Na kraju se diskutiralo o promjenama i pozicijama Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije i Albanije.
Potreba za daljnjim okupljanjem
Zaključak škole je da postoji potreba za daljnjim okupljanjem i nastavkom duge tradicije slobodne lijeve misli, koja zahtijeva podršku i redefiniciju u kontekstu trenutnih političkih promjena. Ove promjene, koje uključuju reviziju i potiskivanje antifašističkog naslijeđa Europe, naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja lijevih socijaldemokratskih stranaka.
Među sudionicima Korčulanske škole bile su Pravobraniteljice za rodnu ravnopravnost iz Hrvatske Višnja Ljubičić i Srbije Brankica Janković (slika iznad) , Andrasz Pulai, direktor strategije Publicus Research iz Mađarske, Nina Űnesi, glavna tajnica S-Kvinnor iz Švedske, Nebojša Paunović, savjetnik u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, Radojka Kraljević, profesorica na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, Ana Pirtskhalava, savjetnica za politiku PESW-a, te Jure Zubčić iz SDP-a Hrvatske.