STEM zanimanja najviše privlače učenike osmih razreda osnovnih škola, pokazalo je novo istraživanje Instituta za društvena istraživanja Zagreb, u sklopu projekta A1 STEMfemme Junior. Posebno ih zanimaju ona u zanimanjima za učenike osmih razreda osnovnih škola, a ističu se ona u području biomedicine i zdravstva, računarstva te elektrotehnike i strojarstva.
IDIZ je od 2021. do 2024. godine proveo tri istraživanja među 10.642 učenice i učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole. Nažalost, pokazalo da i dalje postoje velike rodne razlike i stereotipi kad je u pitanju interes za STEM zanimanja. Ono, pak, što posebno zabrinjava autore istraživanja, Borisa Jokića, ravnatelj IDIZ-a i Zrinku Ristić Dedić, znanstvenu savjetnicu u IDIZ-u, podaci su koji pokazuju kako čak četvrtina osmaša na kraju osnovne škole nema jasnu viziju što žele raditi u životu.
Stoga je potrebno bolje informiranje i savjetovanje učenika o daljnjim mogućnostima obrazovanja i zanimanjima, ističu oni. A razlike među djevojčicama i dječacima kad je u pitanju STEM vide se po nekoliko pokazatelja.
- Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja raste interes prema STEM područjima rada i kod djevojčica i kod dječaka. Dok učenici 4. razreda sebe vide u odgoju i obrazovanju, veterini i sportu, za ta zanimanja učenici 8. razreda gube interes. Postoje jasne rodne razlike u pojedinim STEM područjima. Karijeri u biomedicini i zdravstvu teži čak 21,5% djevojaka, te samo 5,9% mladića, karijeri u elektrotehnici, strojarstvu i brodogradnji teži 11,4% mladića i tek 0,4% djevojaka. Također izražena je rodna razlika i u području informatike i računarstva. Karijeri u ovom području teži 11,9% mladića i tek 1,2% djevojaka u 8. razredu - kazao je Jokić.
Zrinka Ristić Dedić istaknula je kako je kvalitativno istraživanje pokazalo da je područje informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima, pri čemu se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol i djevojčicama nisu privlačni niti interesantni, te postoji jasna potreba za ženskim uzorima u ovom području rada.
'Iskriviš leđa koliko sjediš'
Posebno je problematično to što se u višim razredima (od 5. do 8.) djevojke gube samopouzdanje u vlastita znanja i vještine u informatici i tehničkoj kulturi.
- Iskazi učenica 5. i 6. razreda iz Gornje Stubice, Hvara, Splita i Vrgorca ukazuju da je područje Informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima pri čemu se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol ("…oni su nekako više spretni s kompjuterima i znaju što tu triba"). Učenice naglašavaju i osobne stereotipe vezane uz poslove u Informatici i računarstvu ("Iskriviš leđa koliko sjediš na stolici"), te različite osobne želje ("Nije mi to programiranje toliko napeto za život jer mi se opet ne da samo ostajat' doma i stajat tu i tipkat…") - navode autori.
Ravnopravnost spolova
A što STEM, pa i umjetna inteligencija, znači za današnje generacije, posebno djevojke, razgovarali smo Lanom Žajom, doktoricom informatičkih i komunikacijskih znanosti. Ona je prošli tjedan predstavila knjigu "Povijest umjetne inteligencije", a prije nego što se okrenula znanosti bavila se najrazličitijim poslovima, od PR-a, politike, medija. I ona ističe kako je previše stereotipa vezanih uz djevojke i žene u STEM-u.
Ona je prošli tjedan predstavila knjigu "Povijest umjetne inteligencije", a prije nego što se okrenula znanosti bavila se najrazličitijim poslovima, od PR-a, politike, medija. I ona ističe kako je previše stereotipa vezanih uz djevojke i žene u STEM-u.
Djevojčice treba poticati
- Ovo je zapravo tema ravnopravnosti spolova. Danas govorimo o pravima robota, a još uvijek nismo razriješili pitanja ravnopravnosti spolova. Djevojkama i ženama je često izazov natjecati se s muškarcima za one najviše pozicije, osobito u industriji u kojoj dominiraju muškarci kao što je STEM područje koje obuhvaća znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku - ističe ona.
Jedan od velikih problema je i to što učitelji i roditelji često podcjenjuju matematičke sposobnosti djevojčica već u predškolskoj dobi. Premalo je i ženskih uzora koji bi potaknuli zanimanje djevojaka za ova područja, a primjeri su ograničeni na znanstvenice i inženjerke u knjigama i pop kulturi.
Virtualni učitelj
- Mit o muškom matematičkom mozgu jedna je od najdestruktivnijih ideja u obrazovanju jer istraživanja ne pokazuju urođene kognitivne biološke razlike između muškaraca i žena u matematici. Stoga mlade žene treba što više poticati i ohrabrivati da se odvaže plivati u ovim izazovnim programerskim vodama i nadolazećem AI vremenu - ističe Lana Žaja.
- Velika promjena koju možemo očekivati je načinu na koji radimo. AI će nam pomoći da zadatke obavljamo brže i bolje, poput jednostavnijeg odgovaranja na e-poštu ili analiziranja podataka. To znači da bi se neki poslovi mogli promijeniti ili čak nestati, ali će se otvoriti i novi. Ljudi bi mogli raditi manje i imati više vremena za druge stvari. Obrazovanje će također biti drugačije. S umjetnom inteligencijom učenje će biti više personalizirano, što znači da svaka osoba može učiti vlastitim tempom i na svoj način. Zamislite da imate virtualnog učitelja koji točno zna što trebate naučiti i kako vas tome naučiti - ističe.
Uzbudljiva budućnost
No postoje i izazovi.
- Moramo osigurati da se umjetna inteligencija koristi odgovorno i etično. Moramo zaštititi privatnost ljudi i pobrinuti se da AI prema svima postupa pošteno, te osigurati da svi imaju pristup alatima, za što se najviše zalaže Elon Musk. Sve u svemu, budućnost s umjetnom inteligencijom izgleda uzbudljivo. Uz ispravno planiranje i brigu, sigurno nam može pomoći stvoriti bolji svijet u kojem živimo sretnije, zdravije i povezanije živote - nadovezuje se Lana Žaja, te zaključuje:
- Podučavanje učenika o umjetnoj inteligenciji ključno je za razvoj digitalne pismenosti, vještina kritičkog razmišljanja i pripremu učenika za budući akademski uspjeh i uspjeh u karijeri. Zbog toga treba nastavnike čim više educirati u korištenju umjetne inteligencije.