Sve se više roditelja školske djece u Osijeku žali na preopterećen raspored učenika, koji počesto imaju sedam ili osam školskih sati u danu. Najviše opterećenja prave im izborni predmeti, poput informatike, koji se gotovo u satnicama svih škola održavaju u suprotnoj smjeni od redovne nastave.

Zbog toga se događa da djeca već u petom i šestom razredu na nastavi sjede 6 sati, potom imaju stanku od sat ili dva pa ponovno dolaze u školu na izbornu nastavu.

- Moje dijete ide u peti razred . Dva puta tjedno ima 6 sati redovne nastave prijepodne, potom dva sata izborne poslijepodne. Između ima sat vremena odmora, dovoljno za ručak. Popodnevna nastava su izborni predmeti. Ide na sva tri - njemački, informatiku i vjeronauk. Sam ih je odabrao i mi smo to podržali jer nismo znali da će mu to biti takvo opterećenje. Sad bih ga najradije s nečeg ispisao, no opet ne znam s čega. Informatiku bismo svakako zadržali jer mislim da je važna današnjoj djeci da, između ostalog, otkriju da računalo nije samo za igre. Njemački mu ide, pa bismo i to zadržali budući da je danas znanje jezika poželjno u svim poslovima. Vjeronauk? Ako ne ide na vjeronauk, neće ga htjeti krizmati. Bilo bi zapravo idealno kad bi informatika bila dijelom redovne nastave jer smatram da današnja djeca moraju biti informatički pismena već od osnovne škole, no reforma školstva je izostala, pa se mi roditelji moramo uklopiti u ove prastare sisteme i programe - kaže Ivan iz Osijeka, tata jednog nastavom preopterećenog učenika.

Takve stare programe obrazovanja Finska je odavno napustila, a finski đaci uče programirati od prvog razreda osnovne škole. O njihovim obrazovnim iskustvima 28. rujna na konferenciji u Zagrebu govorit će Marjaana Manninen i njezin kolega Lasse Leponiemi, stručnjak iz organizacije SCOOL i jedan od čelnih ljudi projekta HunderED.

Konferencija pod nazivom “Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske?” bit će održana u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

Roditelji učenika iz Osijeka koji su nezadovoljni jer informatika nije obavezni predmet žale se ravnateljima na školsku satnicu, ali ravnatelji ne mogu učiniti puno dok informatika ne postane obavezan predmet.

- Ako je već nemoguće izbjeći izborne predmete popodne, onda bi bilo poželjno da taj dan redovna nastava ne traje dulje od 4 sata - kaže Krešimir Ćosić, ravnatelj Osnovne škole Augusta Šenoe u Osijeku.

Problem pretrpane satnice događa se najviše u školama koje imaju organiziranu jednosmjensku nastavu, ali i nekim srednjim školama u kojima učenici također imaju ispunjen cijeli dan. Primjerice u osječkoj Medicinskoj školi učenice sestrinstva provedu cijelo prijepodne na nastavi, a potom cijelo poslijepodne moraju raditi praksu. Osam sati imaju i učenici prvog razreda u gimnaziji.

- Jedno od rješenja za djecu osnovne škole bilo bi uvođenje informatike kao predmeta u redovnu nastavu. Ja se zalažem da to bude već od prvog razreda jer velik broj djece se sa 7 godina već susreo s računalom, gledao na njemu crtane filmove ili igrao igre. Budući da im je tako rano dano do znanja da računalo služi za zabavu, trebalo bi im dati i mogućnost da otkriju kako ono služi i za educiranje. Informatika je svuda oko nas, naša djeca su djeca budućnosti, informatičko znanje za njih je nužnost i greška je tu edukaciju staviti u izbornu nastavu - kaže Gordan Paradžik, profesor informatike i fizike u Osnovnoj školi Čepin, koji na izbornoj nastavi informatike ima 20 učenika.

S roditeljima se slažu i školski pedagozi i psiholozi, koji upozoravaju da djeca nemaju toliko koncentracije za praćenje nastave. Nastavnici trebaju primijetiti njihov umor pa ih dodatno motivirati ako je potrebno, izaći s njima na zrak i poslužiti se nekim drugim metodama motivacije da im zadrže pažnju, no to se u praksi rijetko događa jer prioritet je uvijek održati predavanje.     

Satnica je pretrpana jer neki učitelji predaju istodobno u dvije škole  

Nastojimo sve uskladiti, a da djeca nemaju opterećenje. Naša djeca nemaju 7 i 8 sati između ostalog i stoga što imamo nastavnike za potrebne predmete. Naime, u nekim školama izbornu nastavu odrađuju nastavnici koji rade pola radnog vremena u jednoj školi a pola u drugoj. Zbog toga se događa to da djeca dobiju preopterećen raspored, kaže ravnatelj Ćosić.