Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 5,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije od siječnja prošle godine.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine.
Time je DZS potvrdio prvu procjenu, objavljenu 31. listopada, o kretanju inflacije na godišnjoj razini, dok je blago na više korigirao njezinu stopu na mjesečnoj razini, koja je po prvoj procjeni iznosila 0,4 posto.
Inflacija je tako u 10. mjesecu znatno usporila na godišnjoj razini, s obzirom da je u rujnu iznosila 6,7 posto. Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.
Najviše su rasle cijene hotela, restorana, hrane i sokova...
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 12,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s 8,7 posto, rekreacija i kultura sa 6,7 posto, dok su kategorije odjeće i obuće te raznih dobara i usluga zabilježile skok za po 6,6 posto.
Nadalje, cijene u kategoriji zdravlja porasle su 6,4 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 6,3 posto, obrazovanja za 5,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,4 posto.
Komunikacije bilježe rast od 5,1 posto, prijevoz 4,2 posto, dok su najblaže porasle cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), u komponenti hrana, piće i duhan porast cijena na godišnjoj razini iznosio je 8,2 posto. Cijene usluga porasle su za 7,3 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 5,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u komponenti energije, za 0,3 posto, priopćili su iz DZS-a.
Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, najveći pad u rekreaciji i kulturi
Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 11,1 posto, te komunikacija, za 2,7 posto. Slijedi obrazovanje s rastom od 1,2 posto, zdravlje s 0,5 posto, razna dobra i usluge s 0,3 posto, dok je u kategorijama pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te alkoholnih pića i duhana rast iznosio 0,1 posto.
Najveći pad cijena je, pak, zabilježen u rekreaciji i kulturi, 0,8 posto, slijedi prijevoz s 0,6 posto, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pale su za po 0,5 posto, a u restoranima i hotelima za 0,1 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,7 posto, te uslugama, 0,4 posto, dok je pad cijena zabilježen u komponentama energije, za 1,2 posto, te hrane, pića i duhana, za 0,4 posto, podaci su DZS-a.
HIPC - inflacija na godišnjoj razini 6,7 posto
DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu su u odnosu na rujan u prosjeku bile više za 0,3 posto, a u odnosu na listopad 2022. godine za 6,7 posto.
Izvor:
https://podaci.dzs.hr/media/1eulsigw/msi-cijene.xlsx
Metodologija DZS-a:
Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) predstavlja skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.
Snimanje cijena za većinu proizvoda iz košarice provode ovlašteni snimatelji cijena na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), a dio cijena prikuplja se izravno od izvještajnih jedinica.