Svjetsko gospodarstvo oporavit će se ove godine od pandemijske krize, prognozirala je u srijedu Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), upozorivši ipak da optimistične izglede može ugroziti dulje razdoblje visoke inflacije.
Gospodarstvo se snažno oporavlja i kompanije teško drže korak s valom potražnje koji je pokrenulo ublažavanje epidemioloških mjera, prouzročivši zastoje u globalnim nabavnim lancima i jačanje inflacije u cijelom svijetu, ističu.
Inflacija je tek privremeno ojačala, procjenjuju u OECD-u, pridruživši se vladama i središnjim bankama širom svijeta koje predviđaju popuštanje cijena u idućem razdoblju.
Središnje banke ne smiju prenagliti
Kada se potražnja i ponuda normaliziraju, inflacija će oslabiti, zaključuju.
"Glavni je rizik, međutim, da bi nas inflacija ponovo mogla iznenaditi i nastavi jačati, prisiljavajući središnje banke vodećih gospodarstava da pooštre monetarnu politiku ranije i u većoj mjeri no što se predviđalo", poručili su iz OECD-a.
Ako taj rizik jenja, inflacija će na području OECD-u u cjelini vjerojatno dosegnuti vrhunac od pet posto i potom postupno oslabiti na oko tri posto do 2023., objavila je pariška organizacija.
U tom je kontekstu središnjim bankama trenutno najbolje da pričekaju da se napetosti u opskrbi smire i signalizirati da će poduzeti mjere ako se ukaže potreba, priopćio je OECD.
SAD i EU gotovo izjednačeni
Prognoziraju da će najveće svjetsko gospodarstvo, ono SAD-a, ove godine porasti 5,6 posto, te 3,7 posto u 2022. i 2,4 posto u 2023. Do sada su mu za ovu godinu prognozirali 6-postotni rast koji je u 2022. trebao usporiti na 3,9 posto.
Snizili su i prognoze za Kinu, s 8,5 na 8,1 posto u ovoj godini. U 2022. drugo gospodarstvo svijeta trebalo bi po njima porasti 5,1 posto, za 0,7 postotnih bodova slabije no što su do sada očekivali, a istu stopu rasta prognoziraju i za 2023. godinu.
Prognoze za eurozonu gotovo su nepromijenjene, uz očekivani rast aktivnosti u ovoj godini za 5,2 posto, koji bi u 2022. trebao usporiti na 4,3 posto.
U 2023. aktivnosti bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebale izrazitije usporiti, na 2,5 posto, prognoziraju u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj.