a razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 0,6 posto u odnosu na travanj kada je bila uvećana 0,3 posto.

U eurozoni porasla je 0,8 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u travnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U NJEMAČKOJ Industrijska je proizvodnja u travnju pala za više od 25 posto

Proizvodnja kapitalnih dobara oporavila se u svibnju na oba područja, uz stopu rasta od 2,5 posto.

Više od dva posto porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,1 posto u EU i za 2,7 posto u eurozoni.

Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara porasla je oko 1,3 posto na oba područja.

Pad proizvodnje zabilježen je samo u sektoru proizvodnje energenata, za 3,5 posto u EU i za 3,3 posto u eurozoni.

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći rast proizvodnje u svibnju bilježila je Irska, za 13,9 posto u odnosu na travanj, kada je bila smanjena za 9,6 posto, najviše u EU.

U Eurostatu uz svibanjski podatak napominju da je irski statistički ured revidirao metodologiju sezonske prilagodbe za industrijsku proizvodnju.

U skupini zemalja s izrazitim rastom proizvodnje izdvajaju se i Grčka i Češka, gdje je uvećana za 2,6 odnosno za 2,4 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju porasla za 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je bila smanjena 1,1 posto.

Daleko se najviše u svibnju smanjila industrijska proizvodnja u Litvi, za 7,6 posto. Slijede Nizozemska i Luksemburg, s padom proizvodnje za 3,3 odnosno 2,9 posto.

Eurostat ponovno nije raspolagao samo podatkom za Cipar.

Više netrajnih dobara

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU u svibnju je prema kalendarski prilagođenim podacima porasla za 2,7 posto, nakon 0,8-postotnog pada u travnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni je uvećana za 1,6 posto, nakon revidiranog 2,5-postotnog pada u prethodnom mjesecu, pokazuje izvješće statističkog ureda.

Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,7 posto u EU te za 6,8 posto u eurozoni.

Slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, s rastom za 5,4 posto u Uniji i za 6,3 posto u eurozoni.

Porasla je i proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,8 posto u EU i za 0,9 posto u eurozoni.

U EU porasla je i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,6 posto, dok je u eurozoni kliznula za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Slična kretanja bilježi i sektor proizvodnje energije, s rastom za 0,7 posto u EU i padom u eurozoni, za 1,5 posto.

Hrvatska uz Sloveniju

Među zemljama EU-a najsnažnije je u svibnju na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 20,2 posto.

Slijede Danska i Poljska, s rastom proizvodnje za 17,2 odnosno 12,5 posto.

PAD Kineska industrijska dobit u travnju snažnije je pala

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju porasla za tri posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju je bila uvećana za 1,6 posto.

Istu stopu rasta proizvodnje bilježila je u svibnju i Slovenija, a blizu su i Češka, Grčka, Irska, Italija, Mađarska i Portugal.

Najviše je pak u svibnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja na Malti, za 4,8 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Slijede Luksemburg i Njemačka s padom proizvodnje za 2,1 odnosno 1,4 posto.