Dosad nemamo ni jedan zabilježeni slučaj reinfekcije korona virusom, odgovaraju nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zanimalo nas je jesu li epidemiolozi dosad zabilježili ijedan slučaj da je netko prebolio korona virus, ali se onda nakon određenog vremena ponovno zarazio. Nije, odgovara voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić, a potvrđuje i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Prvi zaraženi u Hrvatskoj detektiran je 25. veljače, što znači prije točno pet mjeseci. Iako su svjetska znanstvena istraživanja dosad potvrdila da antitijela protiv korona virusa kod ljudi koji su ga lagano preboljeli značajno opadaju već nakon dva mjeseca, nema relevantnog istraživanja koje potvrđuje da je netko u svijetu obolio opet. Bilo je sporadičnih sumnjivih slučajeva, ali se pokazalo da je riječ o “starom” virusu, zaostalom u tijelu, a ne o ponovnoj infekciji. Isti je slučaj u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Turizam u doba korone
- Bilo je slučajeva da su osobe koje su preboljele COVID-19 kasnije testirane prije nekog operativnog zahvata ili zbog odlaska u inozemstvo radi posla, a u kojih je rezultat testiranja bio pozitivan. Kod takvih osoba su se testovi ponavljali i bili su negativni. To se tumačilo kao zaostatak pozitiviteta od ranije infekcije i nisu se brojali kao novooboljeli. Dakle, svi su oni ponovljenim testiranjima bili negativni i zapravo nemamo osobe koje su preboljele COVID-19 i nakon preboljenja ponovno oboljele, odgovaraju i u Ministarstvu zdravstva Vilija Beroša.
Bez simptoma, antitijela brzo 'ishlape', već nakon osam tjedana
Najnovija istraživanja objavljena u znanstvenim časopisima pokazala su da, osam tjedana od infekcije, čak 40 posto onih koji nisu imali simptome više nisu imali ni mjerljiva antitijela za imunitet. Isto se dogodilo i kod 13 posto onih koji su u bolesti imali simptome. Drugim riječima, što su simptomi blaži ili ih uopće nema, bolje smo prošli, ali imunitet brže nestaje.
- Prema svim dosadašnjim pokazateljima, oni koji su preboljeli korona virus neko određeno vrijeme imaju antitijela, no ne zna se koliko ih dugo poslije ona štite. Ali se zna i da antitijela prije nestaju kod asimptomatskih oboljelih, nego kod onih koji su imali simptome. Nagađa se da to ima veze s količinom virusa u tijelu - kaže Miroslav Venus, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije.
Kako onda, bez dovoljno antitijela, u pet mjeseci nitko opet nije obolio? Epidemiolozi, suočeni s brojnim nepoznanicama, samo nagađaju - možda su simptomi drugi put još blaži, ili ih uopće nema pa se osoba niti ne javi liječniku, a možda ih se ponovno niti ne testira, misleći kako Covida dvaput u kratkom vremenu ne može biti.
Znanstvenici kažu da virus još nije dovoljno dugo s nama da bismo otkrili koliko imunitet nakon preboljene bolesti može trajati. Pokusi na ljudima, naravno, nisu dopušteni, a eksperimenti na majmunima, zaraženima namjerno tri tjedna nakon prve bolesti, pokazali su da tako brzo poslije nisu razvili simptome. Čini se da značajnu ulogu u budućoj obrani imaju i naše bijele krvne T-stanice, čija je uloga u tijelu uništavati one stanice koje je napao virus ili bakterija. Istraživanja su pokazala da se T-stanice aktivirane protiv obične prehlade u nekim slučajevima bore i protiv COVID-19.
Antitijela brzo nakon bolesti, dakle, opadaju i ovise o jačini simptoma, ali i naš imunološki sustav sam po sebi stvara jaču ili slabiju obranu. Antitijela nastala nakon bolesti samo su dio našeg obrambenog mehanizma, kaže znanost, i zasad vjeruje da bi nakon druge infekcije simptomi bili slabi. No o imunitetu na virus zasad se još premalo zna. Puno prije će nas, čini se, zaštititi cjepivo nego imunitet.