Povjerenje građana prema stranim valutama uzdrmao je slučaj 'švicarac' pa se gotovo polovica svih kredita uzima u kunama. Kunske kredite potiče i Hrvatska narodna banka (HNB) koja će uskoro bankama na raspolaganje staviti četiri milijarde kuna, javio je Dnevnik Nove TV.

Prema podacima HNB-a građani sve više uzimaju nenamjenske kredite, a sve manje stambene. 

- Od sredine prošle godine se trend promijenio. Puno su veći zahtjevi građanstva i privrede za kreditima u kunama i taj trend stalno raste, te banke sada moraju odgovoriti na tu potražnju, na koju trenutno ne mogu odgovoriti - kazao je Vjeko Peretić, financijski savjetnik i dodao kako će puštanje četiri milijarde kuna u opticaj omogućiti bankama da daju kredite u kunama i po povoljnijim kamatnim stopama.

Tri prijetnje za one s kreditima u eurima

Stručnjaci upozoravaju da je u skorijoj budućnosti moguće slabljenje kune. Za one koji već imaju kredite u eurima postoje tri crna scenarija.

Ako na primjer, imate 60.000 eura kredita na rok od 20 godina uz promjenjivu kamatu od 4,8 posto rata kredita vam trenutno iznosi 2982 kune.

Ako bi kuna oslabila za 10 posto tada bi tečaj narastao na 8,42 samim time i anuitet za 299 kuna. Ako pak naraste euribor, prosječna kamatna stopa po kojoj se banke zadužuju na europskom tržištu, za recimo 2 posto vaš anuitet bit će veći za 481 kunu.

Treća opcija je da oslabi kuna i naraste euribor, a tada bi rata bile veća za 825 kuna.

- Najbolje se zaduživati u onoj valuti u kojoj imate i prihode - poručuje ekonomski analitičar Luka Brkić koji kaže da smo iz priče o švicarskim francima naučili da se moramo informirati i dobro promisliti prije nego odlučimo podići kredit.