Hrvatska ima dovoljno nezaposlenih koji mogu obavljati sezonske poslove u poljoprivredi, kaže se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, u kojoj smatraju da se radi motivacije za rad tim nezaposlenima ne bi trebala ukidati prava poput socijalne pomoći ili naknade s burze.
Navode da je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Hrvatskoj više od 153 tisuće nezaposlenih, pri čemu je taj broj u ožujku i prvoj polovici travnja narastao za oko 30 tisuća osoba.
Pritom, u obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike, a u evidenciji HZZ-a prijavljeno je 4.528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke.
"Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na HZZ-u imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi", ocjenjuju iz Smartera te upozoravaju da se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, pa se stoga mora pronaći način da ih se motivira.
Kažu da bi HZZ mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi, slično kako je to nedavno napravila Francuska.
"Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatraju u Smarteru, iz kojeg navode i podatak da je potražnja za zapošljavanjem stranih radnika u poljoprivredi iskazana kvotom za 2.150 radnika, no kako je lani iskorištena za samo 109 radnika.
Smatraju da bi stoga Hrvatska mogla kao mjeru zadržati pravo na naknade s burze onim nezaposlenima koji se odluče na sezonski rad u poljoprivredi, što bi im u konačnici omogućilo da ostvare pravednu zaradu.
Nedostatak radne snage trenutno je ključni problem u poljoprivredi, kažu u Smarteru.
Navodi se da je preko vaučera, to jest ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, u 2019. godini radilo 14.190 radnika, za 1.530 poslodavaca.
Prosječno je sezonski radnik radio 22 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi pri čemu je lani iskorišteno ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi. Vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika.
"S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine, ocjenjuje se.
Tijekom prva tri mjeseca 2020. godine iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavac, a u tom razdoblju ukupno je ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi sklopilo je ukupno 4.015 radnika.
Iz Smartera ističu da, osim sezonaca koji rade preko vaučera, postoje i oni koji su prijavljeni, ali i sezonci koji rade na crno, pa tako ocjenjuju da je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći, a sigurno premašuje 50 tisuća.
Njihova analiza pokazuje da zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta ljudi koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredi u Njemačku, Austriju, Italiju i druge zemlje EU-a, koje plaćaju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.
Iz Smartera ističu da veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji im moraju zajamčiti rad na temelju ugovora, poštivanje svih ugovorenih uvjeta, kao i osigurati im potrebnu zaštitnu opremu.
Aladrović: Plaće službenika su jedna od mogućnosti korekcije proračuna
Ministar rada Josip Aladrović rekao je u četvrtak da će do sutra vidjeti u kojim sektorima postoji prostor za eventualno opuštanje mjera te potvrdio da su plaće javnih i državnih službenika jedna od mogućnosti korekcija rashoda.
"Pratimo kako se kreće stopa zaposlenosti i nezaposlenosti po pojedinim sektorima i predložit ćemo one sektore koji bi eventualno mogli započeti sa svojim radom, odnosno opuštanjem mjera, a da to ne naruši epidemiološku situaciju", rekao je Aladrović uoči sjednice Vlade.
Dodao je da će zadnju riječ na njihov prijedlog dati epidemiolozi te da očekuje da će imati gospodarsku aktivnost koju će moći pokrenuti.
Što se tiče dogovora sa socijalnim partnerima oko plaća i mjera štednje, rekao je da su imali konzultativni sastanak sa socijalnim partnerima gdje su iznijeli neke ideje.
"Što se tiče samih plaća, poznato je da rashodom stranu proračuna smo već jednom korigirali. Moja pretpostavka je da ćemo to morati ponovo učiniti i naravno da u tom slučaju dolaze i plaće državnih i javnih službenika kao jedna od mogućnosti korekcija", objasnio je ministar.
Trenutno ne žele govoriti koliko će korekcije iznositi te će pozvati socijalne partnere, državne i javne službenike na sastanak kako bi vidjeli kakva su njihova očekivanja, rekao je Aladrović izrazivši nadu da će postići konsenzus.
Potvrdio je da jedna od opcija u trećem paketu mjera može biti ukidanje parafiskalnih nameta koje traže poduzetnici te da su o tome smo razgovarali i ranije.
"Međutim, mjere koje smo do sada donijeli i u prvom i drugom paketu pokazuju dobre rezultate tako da ćemo se u trećem paketu orijentirati na srednjoročne i dugoročne mjere. Ali sve je na stolu", najavio je Aladrović.
Butković: Razmišljamo o mjerama za pomoć turizmu
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u četvrtak da radovi na Pelješkom mostu idu zakazanim tijekom, te da se u njegovu ministarstvu razmišlja o potezima u sektoru prometa koji bi mogli pomoći turizmu.
"Radovi na Pelješkom mostu, na čitavom projektu cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, idu dobro usprkos koronavirusu. To znači da su radovi na samom mostu u fazi da su svi stupovi postavljeni, da se ide u postavljanje i montiranje čelične konstrukcije, a krenuli su i radovi na pristupnim cestama, na drugoj fazi, koju izvodi austrijski Strabag", rekao je Butković prije sjednice Vlade.
Krenulo je i miniranje na tunelu Debeli brijeg, te na ostatku pristupnih cesta.
Što se tiče treće i četvrte faze, nakon uvođenja u posao grčkog izvođača radovi su krenuli na tom dijelu pristupnih cesta obilaznice Stona. Bilo je određenih problema i oko radnika, karantena i slično, ali za sada ide sve dobro, naveo je Butković.
Na pitanje koliko je realna mogućnost da se uspostavi određeni zračni koridor kako bi se ipak mogla omogućiti turistička sezona odgovorio je da su jučer svi ministri od premijera dobili zadatak da svaki resor pripremi mjere koje bi išle kao olakšavanje i normalizaciji života.
"Mi ćemo i taj dio zahvatiti, ne što se tiče samo zračnog prometa nego i pomorskog, željezničkog i naravno autobusnog. Mi ćemo do sutra to pripremiti, a sljedeći će se tjedan o tome politički raspraviti i naravno na kraju će epidemiolozi reći svoje", kaže Butković.
Očekuje da će ovoga ljeta biti nešto i nautičkog turističkog prometa te da će se u tom smislu prilagoditi i mjere.
"Kao ministar učinit ću sve da što se tiče pomorskog prometa da pokušamo pronaći najbolji model", naveo je.
Nema podatak kolika je dosad šteta od koronavirusa u svim vrstama prijevoza. Kazao je da cargo promet, željeznički, zasad funkcionira dobro.
Vezano uz popuštanje mjera Butković očekuje da prvo popuste mjere vezane uz gradski promet, kao i mjere vezane uz pomorski promet, prijevoz na otoke i građevinske radove na samim otocima. Što se tiče zračnog prometa, postupno želi uvoditi neke linije unutar Hrvatske.
"Puno toga ćemo predložiti ali na kraju će struka, epidemiolozi, reći svoje, jer u prvom redu moramo voditi računa o zdravlju ljudi", zaključio je.