Ministar Josip aladrović u nedjelju je za dnevnik NoveTV objasnio zašto se ne ukine veći broj parafiskalnih nameta kako bi poduzetnici osjetili konkretna rasterećenja, ministar kaže kako je Vlada u ovoj godini bila vrlo konkretna.
- U ovoj godini, kada nas je pogodila korona kriza, u planu svih mjera su bila i neka rasterećanja u kontekstu neporeznih davanja. Do sada smo to rasteretili za milijardu i 100 milijuna kuna. Ukupna brojka je oko 4, 4 i pol milijarde kuna. No moramo biti svjesni da neporezna davanja imaju svoju namjenu i da imaju svoja namjenska sredstva, financiraju određene aktivnosti koje su i gospodarskog karaktera i naravno da ne postoji mogućnost apsolutnog ukidanja svih neporeznih davanja. Mi ih kontinuirano smanjujemo, neka ukidamo - kaže Aladrović i objašnjava zašto se ne mogu sva ukinuti.
- To je postupak i proces koji treba kontinuirano smanjivati, mjeriti efekte i ne postoji ukidanja neporeznih davanja i naravno činiti ekonomsku ravnotežu kroz to. Dakle, ne postoji mogućnost ukidanja sada i odmah svih neporeznih davanja nego to mora biti kontinuirani proces kojim ćemo dugoročno rasterećivati poduzetnike - kaže.
"Prvi kvartal 2021. bit će teži nego što su pokazivale projekcije"
- Trenutno mjere su o 31. 12. što se tiče ograničenja radnog vremena s jedne strane, što se tiče očuvanja radnih mjesta s druge strane. Kada govorimo u kontekstu očuvanja radnih mjesta, svjesni smo da epidemiološka situacija nije najpovoljnija i isplanirali smo određena sredstva za sljedeću godinu. Očekujemo da ćemo kroz sljedećih mjesec dana definirati mjere kako će izgledati barem u prvom kvartalu. Trenutno je ono s čime raspolažemo oko 2 i pol milijarde kuna i očekujemo da će nam to za početak godine, za prvi kvartal ili prva četiri mjeseca koja očekujemo da će biti teža nego što smo to radili u ranijim projekcijama i pomoći ćemo na taj način našim poduzetnicima - kaže Aladrović.
Od kud novac?
- Nema potrebe za novim rebalansom jer smo to projicirali u proračunu za iduću godinu. Moramo biti svjesni da imamo na raspolaganju i React EU, dio EU sredstava, imamo državni proračun, a očekujemo da ćemo i srednjoročne i dugoročne mjere moći financirati i kroz program otpornosti - kaže.
Pomoć ugostiteljima
Upitan o pomoći varaždinskim ugostiteljima koji su zatvorili svoje objekte primorani mjerama i hoće li im se dodatno pomoći ministar kaže kako je ta situacija predviđena.
- Što se tiče svih onih koji su zatvoreni bez svoje volje, kako vi to kažete, ili kojima je ograničen rad, mi smo te situacije predvidjeli u sadašnjim mjerama. Dakle, svi oni kojima je ograničen rad, kojima je zabranjen rad mjerama Stožera ili odlukom epidemiologa, oni imaju pravo na mjere koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje i već smo predvidjeli takve situacije, ne konkretno na području Varaždina nego bilo gdje gdje se dogode bez obzira na djelatnost iz koje dolaze. Za to smo već osigurali sredstva i očekujemo da tu ne bi trebalo biti većih dizbalansa - umiruje Aladrović.
Strahuje li da ćemo u novu godinu ući s brojnim ljudima na burzi rada, Aladrović kaže kako su se očekivale veće turbulencije.
- Naši podaci pokazuju da se to nije dogodilo. Ja sam realističan, optimističan po prirodi. U svoj optimizam ili realizam volim se uvjeriti brojkama. Imamo oko 5000 zaposlenih više, broj nezaposlenih stagnira, čak i pada u odnosu na onaj peak koji se dogodio na početku korona krize. Brojni analitičari su prognozirali kolaps na tržištu rada, ali on se nije dogodio- kaže.
- Mi smo hrabra Vlada - napominje.
O Zakonu o radu se razgovara
Govorio je i o izmjenama Zakona o radu.
- Apsolutno nije ništa oko toga stalo. Imamo kontinuirane sastanke sa socijalnim partnerima, s poslodavcima i sindikatima, želimo uskladiti što više onih kritičnih točaka i nakon toga pustiti zakon u zakonodavnu proceduru. Za sada smo na dobrom putu i ja očekujem da ćemo relativno brzo sve one kritične točke oko kojih postoje sporovi definirati - kaže ministar.
Komentirao je i traženje poslodavaca da se olakša otpuštanje radnika na neodređeno.
- Što se tiče otpuštanja, odnosno raskida ugovora o radu, mi imamo situaciju u kojoj u Hrvatskoj ekonomiji imamo izrazito velik broj ugovora na određeno. Jedan karakter tih ugovora je sezionalnosti, a drugi karakter je ona nepreciznost definiranja kod poslodavaca i zbog toga odlučivanje za sklapanje ugovora na određeno, odnosno neodređeno, odnosno teža mogućnost raskida ugovora o radu. Zbog toga mi to gledamo kao sistem spojenih posuda, želimo blago omogućiti lakši raskid ugovora o radu, ali s druge strane povećati broj ugovora na neodređeno vrijeme - objasnio je ministar.