Dubravka Vrgoč, intendantica zagrebačkog Hrvatskog narodnoga kazališta i neslužbeno najbolja hrvatska menadžerica u kulturi, najavljuje, usprkos pandemiji i epidemiološkim mjerama, uzbudljivu kazališnu sezonu u kojoj će vrhunci dramskog programa zasigurno biti Murakamijev “Kafka na žalu” i “Genijalna prijateljica” Elene Ferrante, a po svemu sudeći i novi dramski tekst domaćeg autora čije se ime očekuje s velikim nestrpljenjem.
Express: HNK ulazi u potpuno neizvjesnu sezonu zbog pandemije koronavirusa, pa ste tako pripremili plan A i plan B. Što publika može očekivati od nove sezone?
Plan A podrazumijeva normalno funkcioniranje kazališta, dakle izvedbe svih predstava koje smo zamislili u sezoni 2020/21. Uključuje premijerne predstave, pretplatu i moguća gostovanja. Također je u tom planu projekt osmišljen u vrijeme izolacije, koji se nastavio prošlog petka, Ljetne večeri HNK, zapravo izvođenje besplatnih programa na otvorenom, što se pokazalo iznimno atraktivnim i popularnim. Na repertoar se vraća obnovljeni ‘Seviljski brijač’, opera s malim zborom i ne velikim orkestrom, koja je idealna za izvođenje u ovim prilikama. Drama kreće s izvedbama popularne predstave ‘Ljudi od voska’ Mate Matišića, a 18. rujna premijerno izvodi Murakamijeva ‘Kafku na žalu’, dok je u studenom najavljena premijera baleta ‘Ponos i predrasude’ u koreografiji Lea Mujića. Nismo odustali ni od ‘Carmen’ iako je riječ o iznimno ambicioznoj operi. Sad ćemo raditi tzv. korona verziju, dakle s manjim zborom i orkestrom te skromnijom scenografijom, koju ćemo s lakoćom moći u normalnim uvjetima pretvoriti u pravu, raskošnu ‘Carmen’. Jedan od vrhunaca sezone bit će premijera ‘Genijalne prijateljice’ prema kultnom romanu Elene Ferrante, u režiji Paola Magellija. Jako smo sretni što smo uspjeli dobiti autorska prava za romane Harukija Murakamija i Elene Ferrante. Oba romana autentičnim jezikom govore o ovom našem vremenu u kojem smo svi jako krhki, osamljeni i izgubljeni i u kojem nam je uskraćeno zajedništvo, bliskost i odnosi koje možda prije nismo znali cijeniti. Plan B – manje forme, koncerti, predstave koje se rade u kraćem periodu i izvode manji broj puta, ekskluzivni programi...
Express: Raspisali ste natječaj za novi domaći dramski tekst koji će također biti praizveden ove sezone. Koji su se autori javili, kakve teme prevladavaju? Dakle, kako ocjenjujete pristigle drame?
Nekoliko stvari nas je iznenadilo: prvo nas je iznenadio velik broj pristiglih drama - javilo se čak 166 autora, zatim izostanak tzv. mainstream autora – prevladavaju mladi autori. No javili su se pisci svih generacija, čak i potpuno nepoznati autori te oni kojima drama nije prvi izbor, dakle romanopisci i pjesnici. Zanimljivo je da se javilo više žena nego muškaraca. Teme su raznolike, ali ipak se može reći da većina govori o osobnim problemima i disfunkcionalnim odnosima u obitelji koje prepoznaje naše vrijeme, dakle, nema primjera iz kategorije političkog teatra kao ni puno drama koje govore o pandemiji i Covid-19. U užem izboru je pet dramskih tekstova i teško nam je izabrati najbolji. Također bismo željeli raspisati natječaj za suvremeno operno djelo, ali za to trenutačno nemamo kapaciteta, dijeleći prostor s tri ansambla, limitirani s brojem premijernih naslova. S druge strane, smatram da je nacionalno kazalište dužno praizvesti i suvremene opere, kao i suvremene dramske tekstove, koji su se posljednjih sezona pokazali gotovo najatraktivnijima za publiku. Nikad nismo imali problema s prodajom ulaznica za ‘Tri zime’, ‘Ljude od voska’ ili ‘Tko pjeva zlo ne misli’, dok je klasika ponekad išla teže. U tom kontekstu, činilo mi se kako je naše kazalište nekako dužno producirati i predstavu o svom gradu, pa sam naručila dramski tekst o Zagrebu od jedne ugledne suvremene dramatičarke. Razlog za to ne nalazi se samo u činjenici da želimo ispisati scensku posvetu svom gradu nego i stoga što se taj grad danas promijenio, postao iznimno ranjiv nakon potresa i pandemije.
Cijeli intervju pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 11. rujna