Ja vjerujem da ga možemo očekivati, to su naše preliminarne projekcije, sada su one i službene, poručio je ministar financija Marko Primorac upitan možemo li doista očekivati realan rast od 0,7 posto iduće godine, kako su ga predvidjeli u rebalansu proračuna ili je to samo na papiru da ne izgleda da smo u recesiji.

Što se tiče inflacije, dodao je, projekcije Vlade su na razini od 10,4 posto ove godine i usporavanje na 5,7 posto iduće.

- Jasno je i istaknuli smo to u nekoliko navrata da će se prema kraju godine vjerojatno, imajući u vidu sve one projekcije i kretanja koja se očekuju u drugim državama članicama EU, prije svega u onima koji su naši najznačajniji trgovinski partneri, usporavanje gospodarskog rasta, najave tehničke recesije u pojedinim državama odraziti na gospodarski rast u RH - rekao je. 

'Iduća godina će svakako biti puno teža nego ova'

Na pitanje može li se reći da će sljedeća godina biti teža nego ova, Primorac ističe kako će sljedeća godina svakako biti puno teža nego ova. 

RECESIJA OPET KUCA? Najave recesije ne znače da će ona i zavladati, no svakako nas čekaju teška jesen i zima

- Ne samo u pogledu gospodarskog rasta nego i troškova zaduživanja, pristupa tržištu kapitala, države koje su posljednje vrijeme pristupile tržištu kapitala suočavale su se sa znatno višim troškovima zaduživanja. To je također u skladu s našim očekivanjima. Znate da je monetarno zaoštravanje, povećanje kamatnih stopa najučinkovitije u borbi protiv inflacije, to je smjer u kojem su krenule centralne banke diljem svijeta pa i u EU. Povećanje tih kamatnih stopa odražava se i na povećanje troškova zaduživanja. Sljedeća godina će svakako biti vrlo izazovna - poručio je dodavši kako će gospodarski rast ovisiti jednim dijelom o osobnoj potrošnji, koja će pak ovisiti o kupovnoj moći građana, te o investicijama kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. 

- Čitav jedan splet okolnosti koji je u ovim neizvjesnim vremenima jako teško procijeniti - rekao je. 

Prvi put se nakon pet, šest godina rebalansom ide na dolje kad su u pitanju ulaganja iz EU fondova. Novinari su ga pitali zašto i kako ćemo to popraviti.

- Prema našim projekcijama i onome što je do sada iskorišteno možemo reći da se očekuje smanjenje pomoći s te osnove. Mi te fondove dobivamo kao jedan predujam, no u računovodstvenom proračunskom smislu u onom trenutku kada se sredstva iskoriste, tada ona postaju prihod Državnog proračuna, a ujedno i rashod. Upravo je jedno kašnjenje u realizaciji projekata koji se financiraju iz ovih sredstava dovelo do toga da se u rebalansu praktički projiciralo da će doći do značajnog smanjenja - rekao je.

Upitan koja je tajna deficita od 1,5 posto, što je ipak manje negoli se očekivalo, ministar je istaknuo kako nije manje nego da  se odnosi na deficit opće države. 

RASTU CIJENE Njemačka vlada znatno snizila prognoze za gospodarstvo: 'Vremena su vrlo ozbiljna'

- Kada govorimo o središnjoj državi, mi smo zadržali onu razinu deficita koju smo i planirali. Najavio sam i obećao da ćemo se držati upravo toga da se deficit ne smanjuje, da država ne profitira u ovim okolnostima. I deficit središnje države je upravo na tim razinama, no do smanjenja na razini opće države je došlo prije svega zbog povećanja prihoda lokalnih jedinica koje, kada se praktički konsolidiraju u taj sektor, značajno pridonose smanjenju ukupnog deficita opće države - istaknuo je. 

'Naše procjene su realistične, ali se bojim da bi ovaj naš scenarij, ukoliko se ostvare oni crni, mogao biti i optimističan'

Na pitanje jesu li procjene koje su iznijeli skromnije ili realistične, Primorac je rekao da su realistične. 

- Nismo planirani konzervativno taj gospodarski rast pa da onda na neki način ostvarujemo pozitivna iznenađenja. Mislimo da je ovo vrlo, vrlo, vrlo realan scenarij. Ukoliko se ostvare oni crni scenariji da će trećina svijeta završiti iduće godine u recesiji, onda se bojim da bi ovaj naš scenarij mogao biti i optimističan - poručio je. 

Na pitanje koliko će ovaj period mučenja, stagnacije mogao trajati, ministar kaže da na to pitanje u ovom trenutku nitko ne može dati odgovor. 

UPUTILI MU KRITIKE Saborska oporba bez lijepih riječi povodom šeste godišnjice vladavine Andreja Plenkovića

- Stav svih makroekonomista je da makroekonomske projekcije nikada nisu manje značile zbog toga što bilo kakav značajniji događaj u smislu prekida rata i rješavanja problema cijena energenata može značajno pridonijeti gospodarskom rastu, snižavanju stopa inflacija i preokrenuti cijeli taj makroekonomski ambijent - rekao je.

Govoreći o pregovorima sa sindikatima istaknuo je kako ministar financija iz njih ne može izaći kao pobjednik.

- Mi smo svjesni da su plaće male i da kakva god bila ponuda Vlade da to nije dovoljno. I mi bi htjeli više, a bit će i onih koji će što god napravimo reći da je to puno. Činimo sve da pokažemo da cijenimo radnike i u fiskalnim mogućnostima ćemo dati sve od sebe da ta ponuda bude zadovoljavajuća i da do štrajkova ne dođe - rekao je.

Upitan za situaciju poduzetnika koji će zbog uvođenja eura morati u Sudski registar upisivati tu promjenu valute, što im stvara dodatan trošak, a ukoliko to ne učine bit će kažnjeni, te hoće li to ostati tako ili će se ipak promijeniti, ministar je priznao da je i njega ta informacija zatekla.

- Nisam, moram priznati, znao za to. Razgovarao sam sa svojim suradnicima u ministarstvu financija, ali i s ministrom Malenicom na kojeg su me uputili. Koliko sam upoznat, radi se o Zakonu o trgovačkim društvima i o nečemu što bi se trebalo rješavati u resoru ministra Malenice  (ministarstva uprave, op.a.) - rekao je.