U SAD-u postoji jedna dobra praksa, koja je upisana kroz amandman u njihov Ustav, a to je da si niti jedan Kongres ne može povećati plaću, ne može sam sebi. Može sljedećem, ali sebi ne može. E to je pravilo koje bi mi trebali uvesti, istaknuo je predsjednik SDP-a Peđa Grbin komentirajući izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, kojima je Vlada izjednačila osnovicu za izračunavanje plaća za službenike i dužnosnike, a zbog čega će plaće rasti i premijeru, predsjedniku države, ministrima i saborskim zastupnicima.
Grbin navodi kako se primjer iz SAD-a može preslikati i kod nas na dva načina.
- Prvi je definirati u Ustavu da ne možeš povećati plaću sam sebi nego sljedećem mandatu, a drugi je da postoji politička volja da to naprosto ne činiš i onda kad doneseš zakon da u prijelazne i završne odredbe ugradiš to da zakon stupa na snagu sa sljedećim parlamentarnim izborima. Oni ne žele ni jedno ni drugo - rekao je dodavši kako Vlada ide krivim putem.
- Mi to podržati nećemo, oni imaju većinu i neka oni odgovore hoće li na tome inzistirati. Ne bi trebalo mijenjati zakon, ne bi. SDP je u svojem mandatu od 2011. do 2015. prvo ukinuo povlaštene mirovine, smanjio ih saborskim zastupnicima i nekoliko puta smanjivao plaću saborskim zastupnicima. S druge strane, ako model koji je sada na snazi ostane, ako se Zakon o dužnosnicima ne promijeni, imamo osnovicu koju određuje Vlada i koeficijente koji su propisani zakonom. Ako Vlada neće podići osnovicu državnim dužnosnicima, neće biti rasta plaća. Dakle, ako se zakon ne promijeni i ako Vlada u osnovicu za državne dužnosnike ne dira, ne treba napraviti ništa i plaće neće rasti. A Zakon se mijenja jer Vlada želi povećati državnim dužnosnicima - rekao je.
'Dolazi jako teško godina, a Vlada se češlja'
Božo Petrov podsjeća na prijedlog Mosta da zastupnici dobivaju minimalnu plaću, a da im se ona povećava ovisno o njihovu pojavljivanju u Saboru do maksimalne razine plaće, što nije usvojeno.
- Oni su sada podigli plaće i dužnosnicima iz razloga što su podigli plaće drugim državnim tijelima, koliko razumijem, odnosno zaposlenicima i službenicima, tako da su saborski zastupnici i vladajući bili u tom paketu. Budući da su u istom zakonu, neminovno je da svima raste plaća. A mogu napraviti novi zakon. Imate problem što se već plaće državnih službenika, odnosno koeficijenti, tj način upravljanja ne donosi već godinama - rekao je.
Na pitanje hoće li mu dobro doći rast od 1000 kuna, Petrov poručuje da će svima dobro doći, ali da bi on više volio da plaće rastu građanima s nižim primanjima nego njemu.
- To nije populizam, ja to stvarno mislim i to je ono što predlažem cijelo vrijeme. Tražio sam da se smanji porez na dohodak, da se poveća porezni odbitak na 5000 kuna, da se da fiksni dječji doplatak, ne da meni raste plaće nego upravo da ljudima koji imaju srednje i niže plaće one rastu - rekao je naglasivši kako Vlada ima za to novaca jer je država ove godine ostvarila 28 milijardi kuna veće prihode u odnosu na godinu ranije.
- Kad uzmete samo ove tri mjere, ljudima srednjih i nižih primanja mjesečni kućni budžet bi narastao za barem 3000 kuna i Vlada ima novaca za to. I sve te mjere i HUP predlaže. Dolazi jako teška godina, a Vlada se češlja - poručio je.
Predsjednik Kluba Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica naglašava kako nije dobro da se stvaraju paralelni svjetovi između javnog i državnog sektora, dužnosnika i političara te ostalih građana, ali da, s druge strane, i ovo treba pažljivo sagledati i ne ići u smjeru populizma.
- Neki ljudi na pozicijama rade svoj posao dobro, neki loše, ali općenito na nekim mjestima, primjerice u javnim poduzećima ili za ministarski položaj gdje se odlučuje o velikim iznosima, treba voditi računa tko će se uključiti u politiku za relativno male plaće u odnosu na one u privatnom sektoru. Ne želim davati populističke izjave, svi se nosimo s inflacijom, treba voditi računa o stanju prosječnog građanina u Hrvatskoj. Mislim da je razmak i otuđenost političara od običnih ljudi prevelik - rekao je.
Zastupnica Centra Marijana Puljak bi priču o visini zastupničkih plaća okrenula na to jesu li odgovorni prema svom poslu.
- Zastupnički posao je vrlo odgovoran i težak za one koji ga rade ozbiljno i sudjeluju u saborskim raspravama, predlažu zakone, diskutiraju, postavljaju zastupnička pitanja. Ima i zastupnika koji se ne pojavljuju na svom poslu pa je za njih i 5000 kuna neto plaće previše jer ne rade ono za što su ih građani izabrali. Saborske zastupnike se kažnjava ili ne kažnjava na izborima, a građani bi trebali gledati tko od njihovih zastupnika koje su birali odgovorno radi svoj posao i tada ćemo priču o visini plaća okrenuti na drugu stranu - kaže.
'Pustimo sad taj populizam'
Hrvoje Zekanović, član vladajuće većine, ne želi biti populist.
- Sad bih ja trebao biti populist kao i ostali pa reći kako mi imamo i previše novca. Evo, ja sam za onaj Mostov prijedlog da svi mi zastupnici radimo za deset tisuća kuna. Ili još bolje, ja sam za to da zastupnici u Hrvatskom saboru budu volonteri - rekao je sarkastično pa su ga novinari pitali hoće li onda to i predložiti premijeru.
- Pustimo sad taj populizam. Volio bih da svi hrvatski građani mogu živjeti od svoje plaće - kratko je odgovorio.
Novinari su ga pitali treba li ipak napraviti tako da se osnovica povećava svima drugima, ali ne i dužnosnicima, ministrima i saborskim zastupnicima.
- O ovoj je temi jako delikatno govoriti kada netko ima mirovinu od tisuću kuna, kao što imaju neki umirovljenici u mojoj obitelji. Da nema pomoći obitelji, oni ne bi mogli živjeti. A kad netko ima plaću 15.000 kuna ili i više, onda nikako ne možeš opravdati ovu poziciju. Ali, volio bih da i vi novinari sutra imate plaće 30 i više tisuća kuna. Volio bih da službenici u Saboru imaju 20.000 kuna. To bih želio i volio. Da idemo u tom smjeru - rekao je, a novinari ga ponovno upitali što on može učiniti oko toga.
- Mi možemo zakonskim prijedlozima raditi na tome da nam raste BDP, da budemo bogatija država, da rastu cijena rada i kvaliteta života. To je jedan dugotrajan proces. No, u odnosu na nekadašnja vremena, danas su dužnosnici znatno lošije plaćeni nego prije. Sad se to polako izjednačava. Čak ću reći da su danas kvalitetni menadžeri u poduzetništvu bolje plaćeni. I to je dobro. Problem je samo u tome što svatko tko je malo sposobniji neće ići u politiku, nego će ići u poduzetništvo pa ćemo imati selekciju. To je nešto čemu ćemo morati doskočiti. U svakom slučaju, volio bih da svima u Hrvatskoj plaće rastu. Svima - zaključio je.