Procjena Ivana Đikića ulijeva nadu: "Ako se svi budemo pridržavali uputa i dali podršku zdravstvenom sustavu" kaže on, bazirajući procjenu na kineskom iskustvu "velika je vjerojatnost suzbijanja širenja virusa unutar 4-6 tjedana i postepenog smanjivanja mjera izolacije".
POGLEDAJTE VIDEO:
Matematičar Toni Milun od početka krize radi izračune trendova temeljem dostupnih statistika za europske države, Kinu, Koreju, SAD... Do sada su njegovi matematički modeli, koji se temelje na poznatim brojkama - pri čemu, jasno, sve brojke nisu precizne jer nitko ne zna stvarni broj zaraženih u populaciji - bili vrlo precizni u predviđanju kretanja broja zaraženih i umrlih. Milun je u zadnjem izračunu ustanovio kako je Hrvatska zaustavila eksponencijalni rast, i ušla u fazu linearnoga, što bi značilo da je epidemija pod kontrolom i da je eksplozija zaustavljena. Zagrebački potres mogao bi promijeniti taj trend, a bez njega stvari idu prema smirivanju. To bi značilo da će epidemija posustati sredinom travnja a onda ući u silazni trend. No, ne smijemo žuriti sa zaključcima.
- Od 19.3 do 26.3 imamo prosječni rast od 58 osoba dnevno. Usporedba s Iranom, s iranskim brojkama, kaže: Iran je nekoliko dana imao linearni rast, koji se opet vratio na eksponencijalni. Držimo se mjera, ograničenog kretanja, nemojmo se pretjerano veseliti“ kaže Milun. Idemo li ka linearnom rastu, postaje li crta ravna? Da, ali treba sačekati. „vijesti su dobre, nadamo se još boljim vijestima uskoro, i to je to.“
Prema njegovu mišljenju, mjere su poduzete na vrijeme.
- Moram reći da smo na početku imali zaista nisku stopu rasta broja zaraženih, najnižu u Europi. To je zato što smo otkrili prve zaražene osobe i izolirali ih. Nekoliko dana poslije uvedene su mjere poput preseljenja nastave online, potom zatvaranje kafića, restorana i to je dalo rezultate. Promatrao sam rast broja zaraženih u razdobljima od po sedam uzastopnih dana i već 26. ožujka pokazalo se da više nemamo eksponencijalni rast, već linearan. To je matematički rezultat, a zašto smo ga mi u Hrvatskoj tako brzo postigli - ne znam. Možda zaista poštujemo mjere opreza i tada bi ukupan broj zaraženih mogao biti ispod 1500 ili 2000. Bojim se da postoji i drugi razlog: ne provodi se dovoljno testiranja i stvarni broj zaraženih je veći. Ako je to tako onda možemo očekivati ponovo povratak u eksponencijalni rast, što se danas i pokazuje - kaže.
Na upit koliko je trend siguran, Milun kaže.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Trebamo pratiti broj zaraženih u Zagrebu sljedeća dva-tri dana da vidimo posljedice potresa. Druga činjenica koja me zabrinjava je širenje virusa u manjim mjestima, gdje ljudi ipak nonšalantnije doživljavaju ove mjere opreza. Ako želimo i dalje imati ovako dobre brojeve moramo svi shvatiti da socijalne kontakte moramo svesti na minimum, tj. družimo se isključivo s ukućanima - dodao je.
Poznatim brojkama moramo dodati neke nepoznanice. Koliko će sunce, povećana temperatura, UV zrake i vlaga, utjecati na smanjenje broja zaraženih? Prema svim naznakama iz znanstvene zajednice, trebalo bi biti tako. Prof dr. Dragan Primorac za 24sata je rekao kako su objavljeni ohrabrujući preliminarni rezultati studije koju podupire National Key R&D Program in China te National Natural Science Foundation of China, a koji sugeriraju da povišenje temperature i vlažnosti imaju ključnu ulogu u smanjenju infektivnosti SARS-CoV-2 virusa.
- Kineski znanstvenici predvođeni dr. Wang-om do tih rezultata su došli mjereći dnevni efektivni reproduktivni broj virusa (R), koji inače predstavlja očekivani broj ljudi u populaciji koji će se zaraziti. Taj broj je posebno značajan u slučajevima pojavnosti novih virusa kao što je SARS-CoV-2 virus kad u populaciji ne postoji stečeni imunitet. Poznato je da efektivni broj virusa varira i može ovisiti o brojnim čimbenicima, u koje se ubrajaju i vremenske prilike, temperature, ali i niz mjera koje poduzima čovjek uključujući samoizolaciju, higijenske mjere, itd. U radu pod nazivom „High temperature and High Humidity Reduce the Transmission of COVID-19” Wang i suradnici sa Sveučilišta Beihang (BUAA) su mjereći dnevne vrijednosti R u periodu od 21-23. siječnja 2020. godine (u 100 kineskih gradova sa više od 40 COVID-19 oboljelih) utvrdili da povišenje temperature za 10C smanjuje vrijednost R za 0.0383 dok povišenje vlažnosti za 1% smanjuju vrijednosti R za 0.0224. Rezultati sugeriraju da skori dolazak ljeta kao i dolazak kišnih perioda na sjevernoj hemisferi mogu signifikantno usporiti transmisiji SARS-CoV-2 virusa. Rezultati su na tragu, ranije objavljenih rezultata provedenih na životinjama koji su pokazali su da suhi zrak blokira funkcioniranje mukozne barijere i omogućava učinkovitiju transmisiju različitih respiratornih virusa - napisao je prof.dr. Primorac za 24sata.
Nadalje, nije sva populacija osjetljiva na virus, čija će smrtnost moći biti izračunata tek kad se pandemija završi. Jedan matematičar je, polazeći od pretpostavke da - ukoliko je udio otpornih na zarazu oko 70 posto, što je realna pretpostavka - kraj epidemije mogao biti na vidiku brzo; prije je riječ o tjednima nego o mjesecima. On navodi i opciju prema kojoj bi zaraza mogla "ekstra brzo splasnuti".
Dr. Boris Podobnik kaže kako je moguće očekivati tri mjeseca od početka do kraja epidemije. On je iznio i zanimljivu vezu između korupcije i stope smrtnosti u pojedinim zemljama.
- Korupcija je neefikasnost sustava, zapošljavanje preko veze, nedisciplina koja se ne sankcionira. U dobrim godinama ona je čak i simpatična. Ali u lošim godinama, vremenima pandemije, korupcija nosi smrt. Podaci za EU to pokazuju. Smrtnost je najveća u najkorumpiranijim zemljama. Statistike govore da je postotak onih koji umru od korone u odnosu na registrirane zaražene oko 5 posto na svjetskom nivou, što je zanimljivo jednako ili približno postotku onih koji trebaju respirator (5-6 posto). Kod Nijemaca je taj postotak 0.8 posto, Izraelaca oko 0.3 posto, Amerikanaca 1,7 posto, Kineza oko 4 posto, Talijana veći od 10 posto, Španjolaca oko 8 posto Francuza više od 6 posto, Grka oko 3 posto, Slovenaca 1.5 posto, Hrvata 0.7 posto Srba 1.7 posto. Dakle očito je da veća korupcija vodi i na veću neefikasnost pa i smrtnost u doba pandemije - rekao je.
Boris Podobnik, fizičar, makroekonomist, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta pa je zahvalan sugovornik za više aspekata krize, kaže kako će ekonomske posljedice biti dramatične. Nama 20 posto BDP-a ovisi o turizmu a Italija će se smiriti. Ovisi i kad ćemo imati cjepivo ali očito je da to neće biti prebrzo.
- Najvjerojatnije će turizam strahovito pasti a s obzirom da barem 2 mjeseca nećemo imati dobar dio usluga a i industrije, pad od barem 20 posto BDP-a je realan - kaže on.