Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imalo je posljednju slamku spasa na Vrhovnom sudu. Kada su im upravni sudovi počeli rušiti postupke u kojima su odlučivali jesu li dužnosnici postupali časno, jesu li lagali, jesu li zadržali povjerenje građana i bili vjerodostojni, obratili su se DORH-u. Od njega su tražili da upute Vrhovnom sudu zahtjev za izvanredni pravni lijek, tj. da Vrhovni sud preispita presude upravnih sudova. Međutim, kako nam je potvrđeno, DORH je danas odbio taj zahtjev, nisu ga čak ni proslijedili Vrhovnom sudu da oni odluče. Obavijestili su Povjerenstvo da nemaju za to zakonske osnove po Zakonu o upravnom postupku.
- Obavijest DORH-a ne sadrži nikakvo obrazloženje, niti su navedeni razlozi nepostupanja po prijedlogu Povjerenstva. Odlukom DORH-a su iscrpljene sve pravne mogućnosti koje su stajale na raspolaganju za pobijanje odluka Visokog upravnog suda kojima se Povjerenstvu osporava mogućnost vođenja postupka i deklaratornog utvrđivanja povrede načela djelovanja. S obzirom na podijeljena stajališta pojedinih vijeća Visokog upravnog suda, kao stranka u postupku smo smatrali da bi bilo dobro da je o presudama stajalište zauzeo Vrhovni sud - poručila je u pisanom odgovoru predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.
Kada je početkom godine najavila da su zatražili od DORH-a pravni lijek, bila je puno plastičnija.
- Ako DORH ne uputi izvanredni pravni lijek Vrhovnom sudu, gotovi smo - rekla je tada.
Povjerenstvu su do prošle godine sudovi redom potvrđivali ispravnost odluka, ali su nakon mišljenja Ustavnog suda, promijenili praksu. Uz to je išla i jaka politička kanonada po povjerenstvu. Članci zakona po kojima je postupalo povjerenstvo govore da dužnosnik mora postupati u svom djelovanju časno, pošteno, odgovorno, nepristrano i čuvati vlastitu vjerodostojnost, ali i povjerenje građana. Ta načela su izuzetno važna za politiku, ali sada više niti jedno tijelo ne može o njima odlučivati. Ako je netko lagao, skrivao dokumente od javnosti i institucija, sudjelovao u poslovima koji bi mogli kompromitirati njegovu neovisnost, sve to više neće biti predmet razmatranja.
Kada se pogledaju primjeri, onda je sve jasnije. Primjerice, Povjerenstvo ne može odlučivati o Andreju Plenkoviću u slučaju Agrokor, kao ni Martine Dalić ili Zdravka Marića. Ne može odlučiti ni je li se Davor Bernardić ogriješio o zakon zbog 263.000 kuna stipendije privatnog učilišta, pali su slučajevi Tomislava Karamarka u slučaju MOL-a i Ine, niz slučajeva gdje je pokojni gradonačelnik Milan Bandić skrivao podatke.
U izmjenama novog zakona i dalje ostaje ista praksa. Nije omogućeno Povjerenstvu da o tome odlučuje i izriče kazne iako je to tražilo antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe - GRECO.
Povjerenstvo je tako sada trajno izgubilo jednu od najvažnijih ovlasti.