Da državna birokracija u Hrvatskoj može što hoće i koliko hoće to više-manje svi znamo, no da se zakonito mogu služiti i posve lihvarskim potezima, osvjedočila se obitelj Đuričin iz baranjskog sela Suza. Prije dva mjeseca na adresu im je pristigla obavijest da Aleksandra Đuričin (34) mora HZZO-u vratiti1 5.623 kune i to u roku od dva tjedna ili će im na primanja sjesti sa ovrhom. HZZO potražuje navedeni iznos jer je Aleksandra godinu dana primala rodiljnu naknadu u iznosu od 3.000 kuna, a trebala je zapravo dobivati 1.600 kuna.
- Do razlike u iznosu došlo je našom pogreškom u obračunu - jasno piše u dopisu u kojemu je HZZO nedvojbeno priznao svoju grešku, ali bez zadrške zatražio da krajnji korisnik zbog toga - plati.
- Tri puta sam čitala dopis u nevjerici. Bilo mi je loše od iznosa kojega sam vidjela na papiru. Odakle nam 15 tisuća kuna da to vratimo. Na moju plaću iznos rodiljne naknade koji sam primala nije mi se činio velik tako da nisam sumnjala da je nekakva greška. Osim toga, kada sam rodila dijete u siječnju prošle godine, HZZO-u smo dostavili sve valjane dokumente i nije trebalo biti pogreške u obračunu. Kada smo ih otišli pitati o čemu se radi i kako su mogli tako pogriješiti, djelatnica u uredu u Belom Manastiru, koja je grešku i napravila, samo se cerekala. Rekla nam je da ih tužimo i da to nije jedini puta da je takva greška nastala - kaže ogorčena Aleksandra koja je, da bi namirila dug, na Njuškalo stavila prodati sve djetetove stvari koje joj više nisu bile potrebne.
Ništa manje ljut nije bio i njen suprug Leopold (45) koji je neko vrijeme pokušavao zvati razne odgovorne ljude u HZZO kako bi objasnio da to nije njihova krivnja te da nije u redu da im se šalje ovrha.
- Nisam naišao na razumijevanje pa smo supruga i ja odlučili to platiti i razmisliti o tužbi HZZO-a jer za takav nemar netko mora odgovarati. Kako su nam zaprijetili ovrhom, nazvao sam njihovu pravnu službu, rekao da smo iznos platili i da ovrhu povuku, da još ne snosim i troškove ovrhe. Rekli su da hoće no, međutim, ipak su mi je naplatili 600 kuna kao da je izvršena - kaže Leopold koji je mislio da je sa time ružna epizoda sa HZZO gotova.
No, međutim, nakon dva mjeseca dolazi nova prijetnja ovrhom. Ovoga puta HZZO od Đuričina zahtijevaju i plaćanje zateznih kamata u iznosu od 2.100 kuna?!
- E pa tu nam je pukao film! Traže da platimo kamate kao da smo kod njih podigli kredit i kao da je sve to što je nastalo naša krivnja! Opet sam nazivao sve, i opet ni malo razumijevanja. Kao odgovor na naš dopis u kojem smo tražili otpis kamata jer one nisu nastale našom krivnjom, HZZO je odgovorio da oni u svom poslovanju nemaju tu mogućnost. Tada sam nazvao odvjetnika i rekao da dižem tužbu jer tom nemaru netko mora stati na kraj - kaže Leopold koji već godinama u Baranji ima otvoren obrt i radi sa prodajom sjemena.
U njegovoj firmi radi i supruga i, kao i svi drugi privatnici u opustošenoj Baranji, jedva sklapaju kraj s krajem. Imaju dvoje djece i primanja kojima se jedva pokrivaju pa im je teško prihvatiti da se državni aparat može tako lako igrati sa ljudskim sudbinama i lihvariti ih.
- A što bi bilo da živimo od minimalca, da nismo imali od kuda vratiti taj novac?! Uzeli bi nam sve što imamo! Pa to je sramota - kažu supružnici Đuričin dodajući kako je hrvatska natalitetna politika naprosto presmiješna.
U HZZO-u, pak, šutnja. Nitko u uredu za odnose sa javnošću nije našao za shodno odgovoriti na naš upit u vezi slučaja Đuričin.