To je to što me zanima!

HZZO je privatnicima usluge platio 551 milijun kuna

Gotovo 551 milijun kuna HZZO platio je usluge u prošloj godini privatnicima u zdravstvu, od čega je 382,6 milijuna otišlo u 87 privatnih poliklinika i bolnica, piše u srijedu Jutarnji list
Vidi originalni članak

Samo tri klinike na toj top-listi uprihodile su čak 281 milijun kuna ili gotovo 80 posto od državnog osiguravatelja. No, bez obzira na veličinu iznosa, svima koji imaju ugovore s HZZO-om prihodi od javnog novca lani su rasli unatoč koronakrizi.

Najviše je, i to 120 milijuna kuna, plaćeno Klinici za bolesti srca Magdalena, potom 93 milijuna kuna Radiochirurgiji te 68 milijuna Klinici Medikol koja godinama ima ugovor s HZZO-om za dijagnostičke pretrage, a 23 milijuna uplaćeno je Poliklinici za hemodijalizu Avitum.

Također je klinikama za dijalizu, i to Poliklinici International Dialysis Centersu plaćeno 12,928.326, a Fresenius Medical Careu 5,75 milijuna kuna. Samo za PET CT dijagnostiku Medikolu je lani plaćeno 55 milijuna kuna, a KBC-u Zagreb, koji jedini ima uređaj za tu uslugu u javnom zdravstvu, 29 milijuna kuna.

VRIJEDAN 115 MILIJUNA KUNA Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje najavio je početak novog projekta eHZZO

Među ostalim svojim je osiguranicima HZZO kod privatnika platio 1382 CT pretrage "jedne regije" i za to platio 506.000 kuna, 129 CT-a mozga i glave plaćeno je 54.936 kuna, 29 milijuna kuna plaćeno je 40.756 postupaka magnetske rezonance (MR), a za oko 3300 mamografija plaćeno je 550.000 kuna.

Lani je HZZO potpisao ugovore s 87 privatnih klinika i bolnica, 129 privatnih praksi (specijalističkih ordinacija i laboratorija), 77 ustanova koje obavljaju fizikalnu terapiju u kući te s 27 privatnih praksi za provođenje fi zikalne terapije.

HZZO O SVEMU ŠUTI Domovi zdravlja u minusu: Pa nemamo ni za plaće sestara...

Za sklapanje ugovora s privatnicima za različite, poglavito dijagnostičke usluge godinama vrijedi opravdanje da je sve u cilju smanjenja listi čekanja, a da je osiguravatelju svejedno kome plaća dok te cijene nisu veće od onih koje se plaćaju u javnom zdravstvu. No, svjedoci smo da "sinergija privatnog i javnog", na čemu se i dalje inzistira, nije smanjila liste čekanja niti povećala kvalitetu usluge.

Godinama to, uz premalo reguliranja, nije dovoljan poticaj da se nešto stvarno promijeni u funkcioniranju sustava u kojem se "isplati" platiti pretragu privatnicima, ali se "ne isplati" uvesti primjerice dvosmjenski rad i osigurati da svi uređaji u javnom zdravstvu rade maksimalno, a ne samo "ujutro", piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare