Pacijenti iz Hrvatske ubuduće bi se, umjesto u inozemstvo, mogli slati na liječenje u privatne klinike u Hrvatskoj na teret HZZO-a, kako stoji u nacrtu izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je poslan na javno savjetovanje.

- Kad se potrebno liječenje može obaviti u Hrvatskoj, osiguranu osobu bi se, umjesto u inozemstvo, uputilo kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u RH - konkretan je prijedlog koji je uvršten u izmjene navedenog zakona.

Reforma po mjeri privatnika Ovo je 11 ključnih točaka novog zakona: Svi bez dopunskog duplo će skuplje plaćati liječenje

Belina: Pogoduje se privatnicima

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, koja okuplja desetak udruga pacijenata, za 24sata je istaknuo kako se "ovim prijedlogom pogoduje privatnim pružateljima zdravstvene zaštite".

- Što se tiče liječenja u inozemstvu, ono je ionako za one postupke liječenja koji nisu dostupni u Hrvatskoj, ako nešto nije dostupno u javnim zdravstvenim ustanovama, kako onda znamo da je dostupno kod privatnog pružatelja usluga i, uza sve to, liječenje kod privatnika u Hrvatskoj išlo bi na teret HZZO-a. Uz to, kakva je usporedba kvalitete između privatnih klinika u Hrvatskoj u odnosu na europske bolnice koje imaju veće iskustvo, znanje i veći broj pacijenata. Nemamo konkretnu analizu zdravstvenog sustava, što mi u hrvatskom javnom zdravstvu imamo od usluga, a što nemamo, i koji je dio kojemu privatnici doprinose sustavu - kazao je Belina za 24sata.

EVO ŠTO OBUHVAĆAJU Ključni zdravstveni zakoni u javnoj raspravi. Beroš: 'Prvi je to korak u provođenju reforme'

Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, HUBOL, dr. Ivana Šmit, ustvrdila je da "Hrvatska postupno ide prema privatizaciji zdravstva jer država malo po malo jača privatne zdravstvene ustanove". Zanima me zašto medicina kod privatnika funkcionira, a javni zdravstveni sustav gomila gubitke. Privatnici posluju u plusu, uz to bolje plaćaju djelatnike, imaju bolju opremu i bolje se razvijaju. Zašto je to tako? Jasno je da privatne klinike nude određene usluge kod kojih nema kompliciranog liječenja tipa intenzivnih, no neke privatne čak i s intenzivnim dobro funkcioniraju. A u javnom zdravstvu lako je moguće da se radi o izvlačenju novca iz sustava. S obzirom na to da ne znamo zašto se stvaraju minusi, bilo bi dobro da je sve transparentno što se tiče javne nabave. Da znamo koliko privatnici, a koliko javne bolnice, plaćaju uređaje i opremu, a to se sad nigdje ne vidi. Treba objaviti i portfelj zaposlenika u privatnim i javnim ustanovama - smatra dr. Šmit.

Dr. Šmit: Zašto se ljude u javnom sustavu ne upućuje na edukacije u inozemstvo

Navodi kako je jasno da postoji dio zdravstvenih usluga koje ne postoje u hrvatskim bolnicama, osobito kod onkoloških bolesti, ističući kako neke privatne klinike imaju širi dijapazon usluga koje ne postoje u javnom zdravstvenom sustavu.

COVID 19 Beroš: Epidemiološka situacija stabilna, ukupni trošak epidemije gotovo 6 milijardi

- Ostaje upitno zašto se javni zdravstveni sustav ne razvija u tim smjerovima. Zašto se ljude u javnom sustavu ne upućuje na edukacije u inozemstvo kojima bi stekli nove kompetencije i znanja, a ne da ih pojedinci stječu isključivo u vlastitom angažmanu, često vlastitim novcem i borbom sa sustavom kako bi dobili vremenski prostor da odu na edukaciju. Ljudi se teško izbore da bi otišli van educirati se jer ih nema tko mijenjati u bolnici, a edukacije često znaju trajati po mjesec i više. Kod privatnika je to puno jednostavnije, pa se tamo nude usluge kojih u javnom zdravstvenom sustavu nema. Liječnici su nezadovoljni ne samo zbog plaće nego i zbog toga što nemaju priliku za edukacije, nemaju ni opremu ni vrijeme za edukacije - zaključuje dr. Šmit.