Nakon što je Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja okuplja obiteljske liječnike upozorila na činjenicu da je liječnicima nepoznat cijepni status stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku, za komentar i odgovore zamolili smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Kako za 24sata odgovara prim.dr.sc. Bernard Kaić, šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ, ne postoji zakonska osnova po kojoj bi se tražio cijepni status stranaca koji dolaze na rad u Hrvatsku.
- Doduše, niti za Hrvate se pri zapošljavanju ne traži cijepni status, osim na vrlo specifičnim poslovima. Kad bi strani radnici radili na tim specifičnim poslovima, na njih bi se također primjenjivalo isto pravilo. Zbog sve većeg broja stranih radnika koji dolaze na rad u Hrvatsku i zbog često neadekvatnih uvjeta smještaja, imalo bi smisla tražiti cijepne statuse pri dolasku u Hrvatsku i cijepiti protiv određenih bolesti one koji nemaju potvrdu o provedenom cijepljenju, ali to se treba zakonski regulirati, odgovara epidemiolog.
Navodeći podatke o zaraznim bolestima u stranih radnika, navodi kako zadnjih pet godina raste broj stranaca s HIV-om, i uglavnom su to osobe iz istočne Europe, koje su i prije dolaska u Hrvatsku znale da su zaražene.
- Od 2022. godine do sada imamo pet prijavljenih trbušnih tifusa. Svi su importirani. Jedan je naš građanin koji se zarazio u inozemstvu, četvero su strani radnici iz Azije. Krajem proljeća ove godine smo imali manje grupiranje vodenih kozica kod radnika iz Indije. Što se tuberkuloze tiče, malo nam raste broj novooboljelih, i raste udio stranaca među novooboljelima, ali još uvijek smo zemlja niske incidencije, napominje epidemiolog.
- Koliko je nama poznato, zdravstvenim pregledima podliježu oni strani radnici kod kojih je poslodavac obvezan organizirati pregled u medicini rada zbog posebnih uvjeta rada, na primjer u građevinarstvu, za rad na visini i slično, i radnici koji u svom poslu dolaze u doticaj s hranom pa se kod njih obavlja pregled i na neke zarazne bolesti i na tuberkulozu. To jednako vrijedi za radnike iz Hrvatske kao i za radnike strance. Ovaj pregled ne uključuje cijepni status, iako se on može zatražiti, kaže dr. Kaić.
Kako otkriva, u tijeku su izmjene normativnih akata kojima se regulira pitanje pregleda stranih radnika prije dolaska, prilikom dolaska ili pri reguliranju radnih dozvola. Mijenjat će se Zakon u zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i prateći Pravilnik o osobama pod zdravstvenim nadzorom, kojim će se regulirati set pretraga, način provođenja pregleda i njihovi organizacijski i financijski aspekti.
- Definirali smo što je potrebno od pretraga i potvrda o zdravstvenom stanju pribaviti, ali je potreban zakonski okvir koji će omogućiti takav zahtjev, napominje epidemiolog.
Podsjetimo, KoHOM je u nedjelju poslao priopćenje u kojem napominje kako je pred Hrvatski sabor u prvo čitanje došao Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, no u njemu nema ni riječi o zdravstvenoj skrbi za njih. U Hrvatsku je do sada došlo oko 143.000 stranaca, s kojima liječnici otežano komuniciraju, i zato se boje liječničkih pogrešaka.
- Strane radnike koji dolaze u Hrvatsku nitko ne pita za cijepni status koji je iznimno važan podatak u zdravstvenom kartonu pacijenta. Većina zemalja EU cijepni karton od stranih radnika traži čak i ako dolaze iz druge EU zemlje. Uostalom, hrvatski državljani obvezni su se cijepiti. Isto tako, za razliku od stranih radnika koji odlaze u zemlje EU, strani radnici koji dolaze u Hrvatsku
nisu u obvezi testirati se na tuberkulozu, upozoravaju iz KoHOM-a. Drugi veliki problem je taj što veliki broj stranih radnika u Hrvatskoj ne govori ni hrvatski niti engleski jezik te je liječnicima iznimno otežano sporazumijevanje s njima. S obzirom na to da većina njih najčešće dolazi iz afričkih i azijskih zemalja izuzetno je važno znati i postoje li bolesti vezane za njihovu genetsku
predispoziciju, odnosno postoje li kakve endemske bolesti u zemljama iz kojih dolaze, također se pitaju u liječničkom udruženju.
- Bilo je nužno i u Hrvatskoj na vrijeme primijeniti pozitivne primjere drugih europskih zemalja. Obveza dokazivanja cijepnog statusa i obveza testiranja na tuberkulozu ne bi trebali biti zahtjevni za zakonsko reguliranje i neophodno je da se Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u čijoj je nadležnosti epidemiološki nadzor i sprječavanje širenja zaraznih bolesti, što prije uključi. Što se tiče jezične barijere, nužno bi bilo osigurati 24-satnog online prevoditelja za sve jezike kako bi strani pacijenti imali sigurno liječenje. Ili barem reći liječnicima koji je to prijevod u kojeg se mogu pouzdati? Ignoriranje ovog problema samo će pogoršati situaciju kad je u pitanju liječenje stranih radnika, zaključili su u KoHOM-u.