Požari su nastali zbog spaljivanja biljnog otpada prilikom poljoprivrednih radova, pa vatrogasci savjetuju kompostiranje, a ne spaljivanje.

Prema dosadašnjim podacima, ističe HVZ, najveći broj požara vezan uz spaljivanje biljnog otpada zabilježen je u ožujku, savjetujući kompostiranje tog otpada.

Ako ga građani ipak spaljuju, nužno je da postupe sukladno odluci jedinice lokalne samouprave u kojoj žive, a kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima je to dopušteno.

HVZ napominje da se vatru ne pali za vjetrovita vremena te suše, kao i u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve te u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina.

Apelira i da se biljni otpad ne spaljuje u šumama, lovištima i parkovima te naglašava da se ne spaljuje istovremeno velike količine raslinja.

GORJELO NISKO RASLINJE Ugasili su požar u Lovreću

Vatrogasci savjetuju i da se prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog raslinja kako bi se spriječilo širenje požara.

Nužno je pripremiti i sredstva za gašenje požara (vodu, pjenu, prah, pijesak, lopate i sl.), naglašavaju vatrogasci te ističu da su osobe koje su koristile ložišta na otvorenome dužne kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.

HVZ apelira na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad.

Sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva), a HVZ naglašava da su za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene visoke kazne.

OSTALI I BEZ STRUJE Vatrogasci ugasili više požara na području Gline: Vatra došla blizu kuća, izgorjela je trava

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kažnjava se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar.

Osoba koja izazove požar iz nehaja bit će kažnjena za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.

HVZ upozorava da se nepromišljenim spaljivanjem može počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine, za što je moguće izreći kaznu zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja.

Ako je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

HVZ na kraju podsjeća da nakon uočavanja požara odmah treba zvati vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili policiju na 192.