Država se uvijek pohvali rasterećenjem ili od poreza ili od administracije, ali često uvede neka druge propise ili povećanja koja prođu ispod radara. Konstatirao nam je to nedavno jedan ugledni poduzetnik, a kao primjer je istaknuo ukidanje dva doprinosa, za samozapošljavanje i zaštitu na radu, ali je zato povećan zdravstveni doprinos.

Zdravstvo je tako dobilo više od dvije milijarde kuna godišnje više, na plaćama radnika se to osjetilo minimalno, a zdravstvo je opet u minusu i nedavno je prijetila nestašica lijekova zbog nagomilanih dugova. Od prvog dana sljedeće godine ide novi krug poreznog rasterećenja za građane. Smanjuju se stope poreza na dohodak koje sad iznose 24 i 36 posto na 20 i 30 posto. A također je plan ministra financija Zdravka Marića ukinuti porez na promet nekretninama, koji je već dva puta smanjivan i trenutačno iznosi tri posto. Iako se postotak čini malim, svi koji su kupovali nekretnine znaju da je to dodatni trošak.

Primjerice, na vrijednost nekretnine od 70.000 eura treba platiti više od 2000 eura, za što se mogao barem kupiti dio namještaja. A da je taj porez izdašan, svjedoči i to da lokalna uprava od njega uprihodi godišnje oko 1,1 milijardu kuna.

Što se plaća tiče, sad je neoporezivo 4000 kuna plaće, a iznad toga se plaća 24 posto do 30.000 kuna, te iznad 30.000 kuna 36 posto. Nakon smanjenja na 20 i 30 posto najviše će rasti najveće plaće. Primjer izračuna za samca u Zagrebu pokazuje da ako on ima bruto plaću od 6000 kuna sad dobije 4573 kune na svoj račun svaki mjesec kad se odbiju doprinosi i porezi.

Po novom bi dobio 4611 kuna ili 38 kuna više. Tko u Zagrebu ima plaću od 9057 kuna bruto, na račun danas dobije 6326 kuna, što je otprilike prosječna hrvatska plaća. Od Nove godine bi to trebalo biti 270 kuna više, odnosno 6596 kuna. Tko ima plaću 15.000 kuna bruto, dobije danas mjesečno neto plaću od 9734 kune. 

Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 31. srpnja